Sveučilište u Zadru i Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu danas su u Multimedijalnoj dvorani Novog kampusa predstavili zbornik “Slatkost bašćine”, nastao u čast umirovljenom sveučilišnom profesoru Tihomilu Maštroviću u povodu njegovog 70. rođendana.
Ime zbornika preuzeto je iz Planina Petra Zoranića, koji je u 16. stoljeću pisao: „I mi bismo odavud pobigli, ali nas slatkost bašćine uzdarži”. Maštrović je u svojoj znanstvenoj karijeri napuštao Zadar, ali mu se uvijek vraćao, o čemu svjedoči i ovaj zbornik što ga je uredio prof. dr. sc. Robert Bacalja.
Uzvanike je uime Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja pozdravila doc. dr. sc. Maja Cindrić, a uime uprave Sveučilišta prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, koja je istaknula kako „bašćina” koju imamo može biti izvor znanja, ali i poticaj za upoznavanje drugih kultura i razvoj inovacija. Bogatu Maštrovićevu biografiju prezentirao je urednik zbornika.
Bio je redoviti profesor na Hrvatskim studijima i Sveučilištu u Zadru, gdje je upamćen kao predavač najvažnijeg i najvećeg kolegija na kroatistici, Novija hrvatska književnost. Kao ravnatelj Nacionalne sveučilišne knjižnice napravio je pionirski korak za cijelu Europu po radnom vremenu 24 sata na dan. Autor je 12 znanstvenih knjiga i preko 100 rasprava, dobitnik više priznanja poput Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a ostat će zapamćen i kao najzaslužnija osoba za međunarodno priznanje hrvatskoga jezika, odnosno izbacivanje termina srpsko-hrvatski iz upotrebe.
O radu i zborniku govorili su danas akademik Mislav Ježić i professor emeritus Slobodan Prosperov Novak, koji su važnima istaknuli Maštrovićeva nastojanja u čuvanju nacionalne baštine, posebice u trenucima kada je ona bila ugrožena. Zbornik ma 811 stranica donosi 44 rada, u čijem nastanku je sudjelovalo 47 znanstvenika.
Sudionicima se na kraju obratio i sam Maštrović, zahvaljujući svima koji su sudjelovali u njegovom nastanku.
– Iznimno sam počašćen i na vrijednom daru zahvaljujem nakladnicima, u prvom redu Sveučilištu u Zadru na kojem sam 1970. započeo studiranje, ali i svoju karijeru sveulilišnog nastavnika 1993. godine, prije tri desetljeća, u jeku Domovinskog rata. Kada je čak 50 nastavnika napustilo Filozofski fakultet osjetio sam snažnu potrebu da dođem u grad koji je vio svakodnevno izložen bombardiranjima, u kojemu je teško bilo okupiti dovoljan broj nastavnika. Kao Zadranin, shvatio sam da ako mogu pomoći, makar i 17 sati putovao do te tada daleke destinacije iz Zagreba, redovito sam to činio i cijelo vrijeme sljedećih 20 godina nastojao držati sveučilišnu nastavu, rekao je Maštrović.
Bogata kulturna baština Zadra često mu je bila predmetom znanstvenog istraživanja, što ga je vodilo u Zadar, ali još više njegov osjećaj potrebe da se gradu u to vrijeme pomogne.
– Radom na Sveučilištu stekao sam brojne prijatelje, o čemu svjedoči ovaj zbornik. Zahvaljujem uredniku Bacalji, bivšoj rektorici Dijani Vican i sadašnjem rektoru Josipu Faričiću te pročelnici Maji Cindrić. Njihovim nastojanjima nastao je ovaj zbornik. Zahvalan sam i sunakladniku Fakultetu filozofije i religijskih znanosti, na kojemu sam proveo svoju posljednju nastavnu godinu. Dirnule su me vaše riječi, hvala vam na tome, poručio je Maštrović.
