Izložba Zadar: Poslijeratna urbanističko-arhitektonska obnova 1944.-1958. svoju je premijeru imala prvo u Zagrebu, a tek će se krajem travnja naći u izložbenom prostoru Kneževe palače.
Jedinstvena izložba otvorena je u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU. Izložba ostaje otvorena do 21. travnja.
Projekt izložbe i prateće publikacije ZADAR – Poslijeratna urbanističko-arhitektonska obnova 1944. – 1958. realizirani su u suradnji Hrvatskog muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HMA-HA-ZU), Državnog arhiva u Zadru (DAZD), Narodnog muzeja Zadar – Muzeja grada Zadra, Galerije umjetnina (NMZ) i Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.
Realizacija projekta temelji se na višegodišnjem istraživačkom radu koji se odvijao u sklopu različitih istraživačkih projekata.
Cjelovito istraživanje događaja vezanih za rušenje i obnovu Zadra izvršila je dr. sc. Antonija Mlikota u radu na doktorskoj disertaciji Obnova i izgradnja povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu. Doktorski rad obranila je na Odsjeku za povijest umjetnosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2013. godine.
Izbor dokumenata predstavljenih na izložbi organiziran je u četiri tematska modula u kojima su prikazani: Zadar prije rušenja u Drugom svjetskom ratu, bombardiranje grada i njegove posljedice, prvi projekt obnove 1945./46. godine – regulatorna osnova Zadra autora Milovana Kovačevića, Božidara Rašice i Zdenka Strižića te natječaj za regulatornu osnovu koji je sproveden 1952./53. godine zaključno sa sintetskim radom autora Bruna Milića koji je realiziran na temelju daljnje razrade rezultata tog natječaja.
U prvom modulu izložene su fotografije i razglednice koje prikazuju istaknute vizure Zadra prije rušenja, koje se čuvaju u DAZD-u, HMA-HAZU-u i NMZ-u. U drugom modulu prikazane su dramatične posljedice rušenja zabilježene na fotografijama Ante Roce (privatni arhiv Andrije Mutnjakovića, HMA-HAZU, NMZ), Ante Brkana (HMA-HAZU, NMZ) i Zvonimira Barbarića (HMA-HAZU, privatni arhiv Ines Merčep).
Treći modul obuhvaća sačuvane fragmente projektne dokumentacije prve regulatorne osnove iz 1945./46. godine i dokumente o pratećim događajima koji se čuvaju u HMA-HAZU, osobnim arhivskim fondovima Milovana Kovačevića, Božidara Rašice, Žarka Vinceka i Ivana Laya. Natječajna dokumentacija za regulatornu osnovu Zadra iz 1952./53. godine prikazana je u četvrtom modulu.
Danas nam je poznato svih četrnaest radova pristiglih na natječaj. Fragmenti dokumentacije jedanaest radova sačuvani su u DAZD-u, dva rada poznata su nam preko dokumentarnih fotografija natječajnih radova iz fonda fotozapisa HMA-HAZU, gdje se nalazi i natječajni rad arhitekta Ivana Vitića sačuvan u njegovom osobnom arhivskom fondu. Osim radova natjecatelja, korpusu ove dokumentacije pridružene su natječajne podloge, studije i radne podloge koje su izrađene u sklopu pripreme natječaja, također sačuvane u HMA-HAZU, dok je administrativna dokumentacija vezana za angažman Akademije u procesu natječaja sačuvana u Arhivu HAZU. Izvještaje ocjenjivačkog suda pronašla je Antonija Mlikota u odbačenom arhivu projektnog biroa Donat. Dokumentacija postnatječajnog rada arhitekta Brune Milića čuva se u NMZ-u, a veliki dio eksponata s izložbe Urbanističke i arhitektonske rekonstrukcije Zadraodržane u Institutu za likovne umjetnosti JAZU 1956./57. Godine, kao i plakat izložbe, sačuvani su također u HMA-HAZU. Ovaj bogati dokumentarni dosje, sakupljen iz različitih izvora, omogućio nam je detaljnju rekonstrukciju slijeda događaja kao i analizu visokog urbanističko-arhitektonskog dosega ovog značajnog napora arhitektonske struke i šire kulturne javnosti u obnovi Zadra te njegov doprinos definiranju metodologije i prakse kao dugoročnih smjernica obnove ratom razorenih povijesnih gradova.
U svojevrsnom «nagovoru» za odaziv arhitekata na natječaj za regulatornu osnovu Zadra Josip Seissel je u časopisu Arhitekturabr. 1. iz 1953. godine objavio članak naslovljen pitanjem Što traži Zadra?- kojeg su si nedvojbeno postavili svi natjecatelji kao i mnogi drugi stručnjaci angažirani na obnovi grada. Gotovo desetljeće nakon Drugog svjetskog rata povijesna jezgra Zadra i dalje je bila u ruševinama, što više u svom najvećem dijelu posve ogoljena. Tragovi življenja i više od dvije tisuće godina urbanističkog razvoja grada bili su izbrisani.
Pred obnoviteljima je bilo prazno platno grada. I doista, trebalo se zapitati u tom trenutku: Što traži Zadar? Odgovor urbanističko-arhitektonske i konzervatorske struke pa i šire akademske zajednice na ovo pitanje bio je Natječaj za regulacionu osnovu grada Zadraiz 1952./53. godine, koji je uz Narodni gradski odbor Zadra raspisala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Nadamo se da će ova izložba, pod-sjećajući nas na neke odgovore ovog neprolaznog pitanja, doprinijeti artikulaciji i nekih budućih odgovora koje ovaj grad i dalje očekuje
