ZADAR – Ovo treba na miru razgledati, tako su najavili mnogi od velikog broja građana koji su sinoć došli na otvaranje izložbe o poslijeratnoj obnovi Zadra u Kneževoj palači.
Izložbu o arhitektonsko urbanističkoj obnovi 1948- 1954, koju su osmislile rođena Zadranka mr. Dubravka Kisić i zadarska povjesničarka umjetnosti dr. Antonija Mlikota, otvorenom su proglasili oni koji su i organizirali: ravnatelji Renata Peroš (Narodni muzje), Ante Gverić (Državni arhiv), Tado Oršolić ((HAZU- Povijesne znanosti).
Izložba će biti otvorena mjesec i pol dana, a početkom lipnja bit će predstavljan i katalog na 350 stranica, najavio je Gverić. Veliki je to dokument jednog vremena, kazao je povjesničar Oršolić, podsjetivši okupljene kako je Tetaro Verdi bio pogođen tek jednom granatom, koja nije ni eksplodirala. Ali zbog stigme talijanštine, kazalište je srušeno puno poslije bombardiranja. Na žalost bila je to loša praksa rušenja Grada iz različitih razloga – od ideoloških do najobičnije krađe.
Zašto je izložba postavljena prvo u Zagrebu, pojasnila je dr. Mlikota kazavši kako je tako bilo i 1958. godine kada je priređena prva izložba o zadarskoj obnovi. Zadarska obnova počinje iz Zagreba. U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u mislima jednog čovjeka – Miroslava Krleže. On je isticao hrvatsko Zadra koji do 1947. godine pravno nije pripadao Hrvatskoj. Krleža je otkrio Zlato i Srebro Zadra i upozorio na hrvatski Zadar. Od tada počinju bolja vremena za ovaj grad koji je bio do tada svrstan među 13 nerazvijenih područja u bivšoj državi, ukazala je okupljenima zadarska povjesničarka umjetnosti.
Antonija Mlikota je doktorirala na poslijeratnoj obnovi Zadra, pravom istraživačkom radu koji će na jesen biti pretočen u knjigu. Ona je u odbačenom arhivu projektnog biroa Donat pronašla i izvještaje ocjenjivačkog suda s velikog natječaja HAZU na koji je 1953. godine pristiglo 14 radova. Zadarska javnost dobila je priliku upoznati se s vizijama obnove porušenog Zadra tadašnjih arhitekata. Izložene su i fotografije bombardiranja, rušenja, čišćenja ruševina. Neke prvi put. Dođite i upoznajte važan dio prošlosti Grada.
U drugom modulu prikazane su dramatične posljedice rušenja zabilježene na fotografijama Ante Roce (privatni arhiv Andrije Mutnjakovića, HMA-HAZU, NMZ), Ante Brkana ( HMA-HAZU, NMZ) i Zvonimira Barbarića (HMA-HAZU, privatni arhiv Ines Merčep).
Treći modul obuhvaća sačuvane fragmente projektne dokumentacije prve regulatorne osnove iz 1945./46. godine i dokumente o pratećim događajima koji se čuvaju u HMA-HAZU, osobnim arhivskim fondovima Milovana Kovačevića, Božidara Rašice, Žarka Vinceka i Ivana Laya.
Natječajna dokumentacija za regulatornu osnovu Zadra iz 1952./53. godine prikazana je u četvrtom modulu
