Kada dođete putem uz kojeg su "Titovi pioniri" svojedobno sadili šumu i drvored oraha do kamenoloma Lavčevića, imate osjećaj kao da ste ušli u prostor snježno - okamenjene bajke.

Okolna stabla su pobijelila, zrak ispunjen kamenom prašinom je magličast, a teški kamioni koji jure u ograđen prostor kamenoloma, izgledaju kao kameni zmajevi. Bez imalo karikiranja, zrak koji na tom prostoru udišete past će vam na želudac kao kamen. I mislite pri tome, kako li je tek radnicima koji tu provode radno vrijeme.

Kamenolom Lavčević nalazi se na prostoru općine Bibinje. Točnije na lokaciji Sridnjak - između nekih brda od kojih jedno nestaje - jer u njemu se već pola stoljeće eksploatira kamen koji se prerađuje u građevinski materijal. A građevinu nije ni korona zaustavila.

Pa tako ni kamenolom Lavčevića ne može zatvoriti Općina Bibinje jer ona nije stranka u postupku. Nije im sklona ni inspekcija zaštite okoliša.

Jedino su Bibinjci na šteti, jer im kamenolom nije referenca za razvoj turizma koji se ne odvija uz more, budući da Bibinjci imaju jako puno planova za aktivni turizam po svojim poljima i brdima. A koliko kamena prašina pogoduje razvoju susjedne eko plantaže proizvodnje?

Za Ministarstvo gospodarstva nema dileme - oni su Lavčeviću produžili koncesiju do svibnja 2022. godine nakon što je iz Državnog inspektorata stigao dopis o pokretanju postupka zbog ilegalne eksploatacije kamena. Eksploatacija kamena na Sridnjaku vrijedi do kraja 2035. godine, navodi se u rješenju Ministarstva gospodarstva kojeg je prije točno godinu dana potpisao državni tajnik Mario Antonić.

Protiv tog rješenja, u kojem se nigdje ne vidi kolika je naknada koju bi Državi trebao plaćati eksploatator zajedničkih nam minerala na području koje se tretira kao šumsko, Općina Bibinje pokrenula je upravni postupak.

Fotografije bi trebale biti najbolji dokaz nastojanju da se kamenolom zatvori i sanira.