Na samom vrhu brda Barbenjak na 115 metara nadmorske visine u izdanku i odlomljenim komadima stijena uočeni su fosilni nalazi, a najvjerojatnije se radi o eocenskim naslagama poznatima po velikim foraminiferama (krednjacima) vidljivima prostim okom. Nalaz foraminifera otkrili su dvoje mladih Virana, Gabrijel Vučetić i Tin Popović, kada su krenuli na Barbenjak fotografirati zalazak sunca. No umjesto atrakcije zalazećeg sunca nad otokom, Vučetić je ugledao jasne obrise okamenjene školjke, javlja Virski list.

- Uočio sam školjku u stijeni i odlomljenom komadu stijene, a zbog neobičnosti sam odmah pomislio kako je riječ o nekakvom fosilu. Fotografirao sam nalaz i poslao prijateljima sa studija arheologije. Iako im geologija i paleontologiju nisu struka, kazali su kako je najvjerojatnije riječ o fosilu školjke - opisuje Vučetić trenutke otkrića na Barbenjaku i prve spoznaje o nalazu. Na stijeni na kojoj se nalazi školjka postoji i manji okrugli oblik koji najvjerojatnije upućuje na foraminiferu, dok je na odlomljenim komadima stijena vidljiv numulit, odnosno tercijarne foraminifere složene građe. Taj je nalaz dosta čest fosil u vapnencima u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji.

Krečnjak je inače sastavljen od numulita u obliku diska foraminifera te promjera svega nekoliko centimetara. Numuliti su tipski su za eocenske stijene Mediterana, a po geološkoj karti područje Barbenjaka upravo pripada eocenu. Pod ručnom lupom izgled njegovih komorica i cijele kućice izgleda kao uredno savijen konopac na brodskoj provi.

Eocen je geološka era koja je trajala od prije 56 do 33,9 milijuna godina. Riječ je o epohi kenozoika, koja dolazi nakon paleocena i prije oligocena.