Na svečanosti 25. kontinuiranog djelovanja Odjela Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić i dr. sc. Gabrijela Vidić predstavile su rezultate istraživanja o profilu, ponašanju i stavovima kruzerskih turista u luci Gaženica (Krce Miočić) te putnicima niskotarifnih kompanija u Zračnoj luci Zadar (Vidić).

Istraživanje o turistima koji u Zadar pristižu cruiserima naručili su TZ Grada Zadra i Lučka uprava. Provedeno je ovog ljeta na 1.315 ispitanika. Jedan dio putnika je ocjenjivao grad Zadar, a drugi okolne destinacije na koje su se usmjerili.

- To su stariji turisti, pretežito iznad 45 godina, najviše iz Njemačke. Oni prvi put dolaze u Hrvatsku kako bi iskusili lokalnu atmosferu i vidjeli kulturnu baštinu. Oni su prosječno trošili 46 eura u tom kratkom vremenu koje su tu proveli. Nismo ni bili svjesni te potrošnje, jer je uvriježeno mišljenje da oni ne troše mimo ugovorenih izleta, rekla je Krce Miočić.

Izvan sezone pokazuju veći interes za kulturnom baštinom nego u samoj sezoni.

- Grad češće biraju građani Velike Britanije i drugih zemalja nego Nijemci, koji uglavnom odlaze na organizirane izlete. Više od 90 posto ih prvi put boravi u Hrvatskoj, mi smo tu da ih osvojimo na prvi pogled, prezentiramo svoju ponudu na najbolji način. U ispitivanjima uglavnom navode da su došli kako da bi vidjeli Morske orgulje i Pozdrav Suncu. Kao dodatni motiv dolaska pokazuje se i uvrštenje na UNESCO-vu listu, što je gradu donijelo jednu dodanu vrijednost. Imidž možemo graditi na Morskim orguljama, koje su im po istraživanju najzanimljivije.

Najčešći izleti su na Krku, pogotovo mlađoj populaciji kojoj to nije naporno. Izleti su im atraktivno predstavljeni na crusierima, a i sami inzistiraju na novim iskustvima i doživljajima. U gradu nemaju previše vremena, kojeg najviše potroše u cafe barovima, suvenirnicama, restoranima...

- Temeljni problem je da nisu gdje imali promijeniti novac, niti karticom platiti uslugu u kafićima i restoranima. Htjeli su vidjeti i potrošiti više, ali nisu imali vremena. Slijede svjetski trend da se putuje kao po "to do" listi, bili su i ne žele se vraćati. Ali 80 posto bi nas preporučilo svojim prijateljima, 50 posto bi nas opet posjetilo kako bi uživalo u miru, sačuvanom okolišu i gastronomiji, ali ne dogodine.

Dr. sc. Gabrijela Vidić ukazala je kako je među turistima koji u Zadar pristižu niskotarifnim letovima ove godine bilo manje onih koji imaju veću platežnu moć, a kao glavni problem u Zadaru navode opremljenost plaža, kvalitetu javnog transporta i gužve.

- To su stvari koje želimo izbjeći, čak se prvi put nakon nekoliko godina pojavljuje značajan broj onih koji sami pripremaju hranu. Prosječno bi u Hrvatskoj potrošili oko 660 eura, a potrošili bi i više da su imali kvalitenu ponudu, wellness, vinske ceste, posjet seoskim domaćinstvima, kupanje u bazenima itd. Možda i ima ponude, ali im nije dobro prezentirana, rekla je Vidić.

Ono što vide lokalci, vide i turisti - nezadovoljni su kvalitetom javnog transporta te gužvama u gradskom središtu. Najzadovljniji su sigurnošću, ljepotom prirode, ali i destinacijom pogodnom za kratki odmor, što opet ne ide u prilog kvalitetnom razvoju turizma.