S prvim danom listopada rektorici prof. dr. sc. Dijani Vican počeo je teći drugi mandat na čelu Sveučilišta u Zadru. Za rektoricu u razdoblju od 2019. do 20123. izabrana je na sjednici Senata Sveučilišta u Zadru 28. svibnja gotovo jednoglasnom potporom, s 33 glasa uz dva nevažeća. U novom broju Lanterne, Glasnika Sveučilišta u Zadru, rektorica Vican osvrnula se na podršku koju je ponovno dobila, učinjeno u proteklom mandatu te projekte koji je čekaju u narednom razdoblju.

- Vjerovala sam u dobivanje povjerenja većine članova Senata, a gotovo jednoglasna potpora za moj drugi mandat potvrda je onoga što sam htjela postići na Sveučilištu - što veće zajedništvo, pa zadovoljstvo ne krijem. Zahvalna sam na iskazanom povjerenju svim članovima Senata. Povjerenje iščitavam na samo jedan način, a to je spremnost svih za nastavak stvaranja identiteta Sveučilišta u Zadru kao čvrste i jake znanstvene institucije s prepoznatljivim visokoobrazovnim studijskim programima, izvrsnim znanstvenim projektima, institucije koja neće strahovati od konkurencije na nacionalnoj i europskoj razini. Odraditi dobar posao na takvoj poziciji znači imati dobre, stručne i kvalitetne suradnike.

U prošle četiri godine, kaže, unatoč depopulaciji interes za studijske programe Sveučilišta nije opadao, a prepoznatljivost profesionalnih profila i zanimanja koje Sveučilište proizvodi u područjima humanističkih, društvenih, prirodnih, tehničkih, biotehničkih, biomedicinskih i interdisciplinarnih znanosti raste.

- Dobili smo pozitivne ocjene u reakreditaciji studijskih programa preddiplomskih i diplomskih studija, a ove godine i doktorskih studija. Povećali smo broj stipendija za izvrsne studente i studente slabijega socio-ekonomskog statusa. Studente smo uključili u brojne aktivnosti povećanjem sredstava za njihove projekte i poticanjem volontiranja. Broj stručnih usavršavanja sveučilišnih nastavnika i drugog osoblja smo udvostručili. Najveći iskorak napravili smo u znanstvenom području; povećali smo znanstvenu produktivnost za jedan i pol put. Kvaliteta znanstvene produktivnosti evidentna je uvrštavanjem čak tri naša časopisa u bazu Web of Science.

Dva i pol puta povećali smo broj prijava na domaće i međunarodne kompetitivne znanstvene i stručne projekte, a dvostruko smo povećali broj projekata koji se izvode u suradnji s gospodarstvom. U ovom trenutku čekamo odgovor na 60 prijavljenih projekata iz fondova EU. Odraz Sveučilišta razaznaje se i u održavanju više od sto znanstvenih i stručnih, domaćih i međunarodnih skupova, javnih predavanja, radionica i predstavljanja knjiga svake godine.

Koji su programski ciljevi Sveučilišta u sljedeće četiri godine?

- Vizija Sveučilišta izvire iz mojega mišljenja da Hrvatska jest geografski mala zemlja, ali to treba uzeti kao prednost i pretvarati je u zemlju prilika. S istim stavom razmišljam o Sveučilištu. Imati značajnu povijest, geografski biti na najljepšoj poziciji, živjeti u zavidnoj klimi i prometnoj povezanosti, imati kopno, more i nebo... što nam ostaje nego svaki dan živjeti poduzetno i ostvarivati bolje sutra. Strategiju razvoja imamo, prema tome, nastavljamo u ojačavanju studijskih ponuda i znanstveno-istraživačkih projekata. Internacionalizacija nam je najveći izazov; radit ćemo studijske programe za strane studente. Izgradit ćemo nove sveučilišne prostore. Gradnja studentskog doma i studentskog restorana je pred ostvarenjem. Razmišljamo i o agenciji preko koje bismo pomagali studentima u osiguravanju primjerenoga privatnog smještaja.

U nadolazećem razdoblju planira se realizirati i nekoliko velikih projekata.

- Trenutačno upinjem sve snage i vrijeme u osiguravanje financijske potpore za infrastrukturne projekte, odnosno za daljnju gradnju u prostoru nekadašnje Vojarne Franka Lisice, STEM zgrade i Sveučilišnog multifunkcionalnog knjižnično-informacijskog centra; zatim rekonstrukciju stare Tehničke škole u sveučilišnu zgradu za nastavu i znanstveno-istraživački rad. U pripremi je izrada glavnog projekta rekonstrukcije zgrade nekadašnje vojarne u uvali Lučina na otoku Molatu u kojoj će biti znanstveno-istraživački centar s konferencijskim programima, ljetnim školama i drugim aktivnostima.

Sa sadašnjim ljudskim resursima, unatoč nesretnoj višegodišnjoj zabrani zapošljavanja, Sveučilište u Zadru naprednije je u provedbi projekata i studijskih programa od razvoja prostorne infrastrukture. Ako uspijemo ostvariti sve planirane aktivnosti, visokoškolsku i znanstvenu ustanovu koju predvodim doista vidim onako kako je navedeno u Strategiji razvoja Sveučilišta u Zadru, kao moderno međunarodno sveučilište koje je generator znanja i pokretač inovativnih promjena zasnovanih na potrebama društva te načelu jednakih mogućnosti, društveno odgovornog ponašanja i visokih etičkih standarda. Nadam se da će se sve to ostvarivati u zajedništvu s profesorima i studentima, u suradnji i uz potporu Grada Zadra i Zadarske županije, te uz potporu Vlade RH i pravednijeg i na rezultatima zasnovanog javnog financiranja hrvatskih sveučilišta. S izgrađenom infrastrukturom za deset godina bit ćemo zapaženo sveučilišno središte u europskom prostoru visokog obrazovanja i znanosti, na kojemu će studirati i strani studenti.