Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović započela je današnji obilazak Zadarske županije posjetom samostanu Školskih sestara franjevki, gdje se s albanskim predsjednikom Ilirom Metom susrela s građanima upoznala s poviješću Arbanasa.

Nakon što ju je u crkvi Gospe Loretske zbor dočekao pjesmom Bože, čuvaj Hrvatsku i Zdravo Djevo, u samostanu su njoj, albanskom predsjedniku, županu Božidaru Longinu, gradonačelniku Zadra Branku Dukić i ostalim uzvanicima pjevala arbanaška djeca.


View on YouTube

Arbanasi su se naselili prije gotovo 300 godina sa Skadarskog jezera na poticaj nadbiskupa Vicka Zmajevića. U Zadru nastavljaju čuvati svoju kulturu, govor i odanost Gospi kroz Arbanaško čudo. Mnogi su Arbanasi zadužili Zadar i Hrvatsku, istaknula je u pozdravnom govoru Maximiljana Barančić.

Još jedan ugledni Arbanas, prof. dr. Serđo Dokoza, ispričao je priču o zadarskim Arbanasima. Svojim marljivošću po dolasku su nadmašili sva okolna sela i postali glavni opskrbljivači zadarske tržnice, istaknuo je. U 19. stoljeću stali su u obranu hrvatske nacionalne ideje, čemu je pomoglo i glagoljaško sjemenište, kao i prva škola u Zadru u kojoj se predavalo na hrvatskom jeziku. Velika katastrofa dogodila im se nakon 2. svjetskog rata kada su partizanske vlasti bez propisnog suđenja pogubili preko 100 žitelja zbog koketiranja s talijanskim vlastima. Zbog toga se ovdje stvorio veliki otpor i nacionalni bastion hrvatstva, koji se iskazao nakon dolaska demokratske vlasti, rekao je Dokoza.

Predsjednica Grabar Kitarović rekla je kako je dolazak albanskog predsjednika znak posebne povezanosti dviju nacija. U pripremljenom govoru potom je i sama dala kronologiju dolaska Arbanasa u Zadar.

- Želim istaknuti kako su Arbanasi dali doprinos obrani RH, a 11 župljana je poginulo. Škola nosi ime Krune Krstića, jednog od najvećih hrvatskih umova 20. stoljeća. I puno je drugih Arbanasa obilježilo hrvatsku kulturu, sport, estradu... Arbanasi nam ostaju kao trajna poveznica Hrvatske i Albanije, a drago mi je što ćemo danas u Zadru otkriti spomen ploču velikom albanskom junaku Skenderbegu. I nakon tri stoljeća, kada Kašić Miočić piše o njemu, živa je svijest o veličini tog junaka i važnosti njegovog otpora osmanlijskom carstvu, rekla je predsjednica.

Spomenula je i problem današnjih migracija i potrebu očuvanja granica.

- Hrvatska će nastaviti davati punu potporu Albaniji u pristupu EU, što je najbolji put da se prostor JI Europe stabilizira kao prostor mira i što brže razvija. Neka živi prijateljstvo albanskog i hrvatskog naroda, poručila je hrvatska predsjednica.

Albanski predsjednik održao je poduži govor na albanskom jeziku, a kuriozitet je da on potom nije bio preveden na hrvatski ili engleski jezik.

U zadarskoj Gradskoj vijećnici potom je otkrivena spomen-ploča povodom 550. godišnjice smrti velikog albanskog junaka Jurja Kastriotića Skenderbega.