ZADAR – Za priču o zadarskom obrtništvu koje obilježava pola stoljeća od kada su kao Udruženje zanatlija službeno registrirani, Mladen Malta je idealan sugovornik.
Ne samo kao predsjednik udruženje posljednjih 10 godina, već kao poznavatelj duše cehova koji se mijenjaju, nestaju ili traže svoje mjesto pod suncem. Obrtnici su preko svoje cehovske organizacije upućeni na gradske vlasti. – S njima smo stalno u pregovorima jer uvijek nešto tražimo, dogovorima ali i sukobima da bi došli do zajedničkog interesa. Primjer toga je CO-working jedna nova pojava i projekt kojeg je Udruženje započelo, uložili smo svoj prostor da bi s Gradom Zadrom dobili nešto što je od obostrane koristi. To je ta sinergija, koja bi trebalo biti pravo stanje odnosa Udruženja obrtnika i Grada Zadra, ističe Malta.
Ali postoji i ona druga strana, gdje su obrtnici prošle zime dovedeni pred svršen čin i gradske vlasti im nisu dali olakšice na zakup gradskih prostora u zimskom periodu.
– Prije toga devet dana smo s njima bili na sastanku i prešutjeli su da neće biti odluke Gradonačelnika da će za 15 posto manji zakup tijekom tri zimska mjeseca, podsjeća predsjednik Udruženja na izostanak mjere koju je uveo gradonačelnik Zvonimir Vrančić. Upravo zadarski obrtnici a ne oni koji su došli sa strane i sada su već zatvorili poslovne prostore unajmljene od Grada, održavaju život u zimskom periodu.
Pitali smo predsjednika Udruženja koji od cehova ima najviše problema u svom poslovanju. – Ugostitelji su najviše na udaru. Proizvođači su ti koje tržište guta, građevinski sektor sad stoji dobro, trgovci su u stagnaciji. Propisi EU smanjili su broj ribarskih obrta. Najviše problema imaju taksisti s pojavom Ubera. Do sad je bilo 100 dozvola za gradski taksi i 30-tak taksi stajališta, a sada je to nekontrolirana situacija i konkurencija, navodi Malta.
Za novi sustav dostave pješačke zone u kojoj djeluje najviše obrtnika, predsjednik Malta kaže kako su to porođajne muke. Udruženje je sudjelovalo i u akciji gradskih vlasti da se uklone „konjići” a uvedu putokazi. – Svi mi želimo red a sve više smo ovisni i upućeni na turizam. Na žalost mi se prilagođavano masovnom turizmu i onda je poplava pekara, pizza cuta, prodaje suvenira po portunima. Evidentno se povećava ponuda u svim djelatnostima, sve se svodi na sezonski rad a podjela kolača je veća. Udruženje inzistira na licenciranju svih tih djelatnost a prije svega i na profiliranju Zadra s turističkom strategijom, ističe predsjednik Udruženja koje uvijek ima svoje prijedloge.
Struktura obrtništva se promijenila. – Tehnologija je napravila svoje pa mi sad imamo među obrtnicima jak IT sektor. Ali nestao je onaj odnos među kupcima, ritual, ćakula dok poslovni prostori mijenjaju namjenu. Iz kolektivne svijesti Grada nestaju mjesta kao ono kod Vice. Sve je manje obrtnika koji to održavaju poput optičara Damira Bajla, ključara Vinka Pavlovića, ugostitelja Bruna Skoblara, urara Davora Hofmana…, navodi Mladen Malta.
Brojka od 3273 obrtnika Udruženja obrtnika Zadra (u što spadaju Nin, Obrovac i 19 općina je respektabilna snaga u odnosu na rekord od četiri tisuće obrtnika. Neki su obrti postali tradicijski i treba ih zaštiti, slaže se predsjednik Udruženja i podržava potporu Grada Zadra sa sto tisuća kuna godišnje. To su dimnjačar, ključari, limari, kožari, krojači…Sve je manje i foto-radnji. Upravo sa zanimljivom foto-izložbom Ante Brkana kao i okruglim stolom o tome kako zaustaviti pustošenje Poluotoka, Udruženje obrtnika obilježava 50 -godišnjicu