Borba s crvenom palminom pipom ulazi u posljednju fazu, vjeruju u zadarskim Nasadima nakon što su u lipnju počeli s eksperimentalnim suzbijanjem ovog nametnika pneumatskim injektorima. Nažalost, jedna od palmi iz najpoznatijeg „palmoreda" u Zadru, onog na Branimirovoj obali, ovih je dana izgubila bitku. Privremeno ogoljivanje debla nije uspjelo spriječiti crvenu pipu te su stručnjaci iz ove gradske tvrtke procijenili da je to jedini način da se zaštite preostale palme.

- Nadali smo se da će se palma riješiti nametnika i dobiti mlade listove, ali to nije pomoglo, kao ni ulijevanje posebnog sredstva u vegetativni vrh. U lipnju smo počeli s primjenom pneumatskih injektora, nove metode razvijene u inozemstvu, u kojem poseban insekticid ulijevamo izravno u deblo palme, nakon čega on putuje kroz provodne kanale i uništava nametnika. Negdje prije sljedećeg ljeta znat ćemo je li ova metoda uspješna, no prema iskustvima iz Francuske, gdje je ova metoda prvi put korištena, nadamo se pobjedi nad nametnikom, kaže pomoćnica direktora Nasada Zrinka Prusac.

Crvena palmina pipa počela se na Mediteranu širiti sredinom 1990-ih godina, a u Hrvatskoj je prvi put registrirana 2011. godine. Prvi znaci napada su deformirani listovi, kao da ih je netko zarezao škarama, zatim suhi listovi na potpuno zelenoj krošnji, rupe pri bazi palminih listova, uz pojavu "piljevine" itd. Glavne štete uglavnom čine ličinke bušeći hodnike, dok se odrasli hrane ubadajući rilom. Napad pipe u većini slučajeva uzrokuje ugibanje biljke, bez obzira na visinu ili starost.

Osim palmi na Branimirovoj obali ugrožene su čuvene palme na splitskoj Rivi, šibenske palme, na rivi u Makarskoj, ali i brojne palme u dvorištima privatnih kuća, ispred restorana i hotela. Upravo u tim "privatnim" palmama krije se najveći izvor nametnika.

- Naše stručne službe prate trendove u zaštiti palmi i ulažu u nova sredstva i metode. Nažalost, svjedoci smo da ispred privatnih kuća i dalje rastu zaražene palme, a doseg ovog kukca je nekoliko kilometara, pa sav naš trud može biti uzaludan, kaže Prusac.

Vlasnicima zaraženih palmi koji su također pokušali s ogoljivanjem zato savjetuje isti postupak kao s palmom na Branimiru - pilanje, zbrinjavanje ostataka i sađenje novog stabla, ali ne palme.

- Dok ne suzbijemo ovu pošast trebamo se okrenuti drugim kulturama. Mi smo na Branimiru planirali na mjestu posječene palme zasaditi kanarsku datulju, ali pričekat ćemo rezultate novog postupka prije nego donesemo odluku, kaže Prusac.