U današnjoj emisiji „Stvoreni za Nebo" pričamo o današnjoj i sutrašnjoj svetkovini.
Današnji blagdan, prva nedjelja poslije Uskrsa, nedjelja Božjeg milosrđa, poznat je kao i Bijela nedjelja ili Mali Uskrs. 

Sama se pobožnost Božjem milosrđu razvila na temelju poruka koje je u svojim viđenjima primala poljska redovnica na temelju čega je papa Ivan Pavao II. proglasio Nedjelju Božjeg milosrđa svetkovinom za cijelu Crkvu 30. travnja 2000. godine (budući je tog dana bila 2. Vazmena nedjelja). Kasnije je određeno da se Nedjelja Božjeg milosrđa slavi upravo u nedjelju nakon Uskrsa. 22. veljače 1931. godine sveta Faustina je doživjela mistično iskustvo u kojemu je vidjela Milosrdnoga Isusa iz čijeg srca izlaze dvije zrake (crvena i bijela) i koji joj povjerava zadaću da se naslika i štuje takva slika te na takav način pokrene pobožnost Božjem milosrđu. Slika Božjeg milosrđa tako prikazuje Isusa s podignutom desnom rukom na blagoslov, a iz lijeve se njegove ruke prelijevaju crvena i bijela zraka, koje simboliziraju krv i vodu koje su potekle iz Isusova probodena srca na križu. Njihovo širenje označava prelijevanje Božjega milosrđa na cijeli svijet. To je pobožnost koja ima za cilj po molitvi i drugim oblicima duhovnosti isprositi milost i ljubav Božju za cijeli svijet. Prema obećanjima danima svetoj Faustini, Krist je posebno preporučio da se snažno moli svakodnevno u 15 sati, u vrijeme njegove smrti, odnosno u vrijeme najveće Božje milosti koja se izlila na svijet. Poseban oblik te pobožnosti je molitva krunice Božjeg milosrđa, koja se moli na običnoj krunici, ali s posebnim zazivima. 

Sutrašnji blagdan, tj. Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo, slavi se devet mjeseci prije Božića. Riječ blagovijest je staroslavenskog porijekla i znači dobra ili lijepa vijest. To je blagdan utjelovljenja, začeća Isusova pod srcem Marijinim. Marija je toga dana začela, a Isus je začet te se ova svetkovina odnosi na oboje, pa otuda i dva naziva: Navještenje Gospodinovo (mislimo na Krista) ili Blagovijest (mislimo na Mariju). Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli. Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom!" na što je Marija prihvatila Božji naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!". Prema predaji, Marijina kuća, gdje se dogodilo navještenje, nalazila se u Nazaretu do kraja 13. stoljeća. Tada joj je prijetilo rušenje pa su je anđeli prenijeli na Trsat u Hrvatsku. Na Trsatu je bila od 1291. do 1294. godine kada su je anđeli odnijeli u Loretto u Italiju, gdje je i danas. Za utjehu, papa Urban V. 1367. godine šalje na Trsat čudotvornu sliku Majke Božje imena "Majka milosti". Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist. Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja. Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj, da izvrši djelo spasenja.

Pomolimo se:
Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav Njegova!«
Neka rekne dom Aronov:
»Vječna je ljubav Njegova!«
Svi koji se Gospodina boje neka reknu:
»Vječna je ljubav Njegova!«

Gospodnja se uzdignu desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti
i kazivati djela Gospodnja.
Kaznom teškom kaznio me Gospodin,
ali me smrti ne preda.

Kamen koji odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni.
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!
Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se njemu!
Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar, jer je vječna ljubav Njegova!

Ugodan Dan Gospodnji vam želim! Zakazujem sastanak za tjedan dana! Mir i dobro!