Hrvatski zavod za zapošljavanje i ove je godine objavio javni poziv za podnošenje zahtjeva za poticajna sredstva u programu mjera aktivne politike zapošljavanja, za koja se možete javiti do kraja godine. Posebno se ovih dana u javnosti promovira program Garancija za mlade, potaknuto negativnim trendovima odlaska mladih u inozemstvo.
No, iako su mladi i obrazovani itekako najvažniji resurs svake države, što dobro znaju i zemlje koje takav kadar i potiču na useljavanje, poticajnih sredstava za zapošljavanje pojedinih skupina ima još i mogućnosti za poduzetnike, pa i one koji će tek krenuti u biznis, su doista velike.
Bespovratna sredstva
Mjere aktivne politike zapošljavanja provode se kroz osam paketa mjera, od paketa za mlade, paketa za posebne skupine, za osobe s invaliditetom ili mjera za starije osobe, do mjera za dugotrajno nezaposlene, nezaposlene osobe romske nacionalne manjine, mjera posebno predviđenih za žene ili pak mjera za očuvanje radnih mjesta.
U 2014. godini ukupno je bilo 56.111 korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja, od čega je aktivnih na početku godine bilo 28.293, a uključenih tijekom 2014.-te još 27.818.
Program se nastavio i ove godine sa 23.178 korisnika, a prema posljednjim podacima HZZ-a, od početka 2015. do 5. ožujka dodatno je uključeno njih još 2.619.
Najviše je mjera bilo u stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa – 13.910, potpora za zapošljavanje i usavršavanje je isplaćeno 4.697, potpora za samozapošljavanje 2.109 te za javne radove 1.771.
U programu aktivne politike zapošljavanja na prvom je mjestu paket mjera za mlade, po shemi garancije za mlade, koja se temelji na preporuci EU komisije da svakoj osobi mlađoj od 25 godina treba osigurati zaposlenje, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja u roku od četiri mjeseca po izlasku iz sustava obrazovanja. Ovaj program počeo je službeno s provedbom na području zemalja EU početkom prošle godine i za veći dio mjera novac je osiguran kroz europske fondove.
U sklopu ovog paketa provodi se čak 27 različitih mjera, od onih koje su poslodavcima neke vrlo zanimljive i gdje za zapošljavanje mlađih osoba dobivaju od 10.900 do čak 44.400 kuna bespovratnih sredstava. Zanimljive su i subvencije od 25.000 kuna za samozapošljavanje mladih osoba, kojima se potiče inicijativa i pomaže se mladima da se odluče na korak u svijet biznisa.
Ako vam je prepreka za zapošljavanje mladih osoba strah od njihovog neiskustva i neprilagođenosti specifičnostima određenog posla, postoje i potpore za njihovu edukaciju. Tako možete dobiti bespovratna sredstva do 70 posto od troškova edukacije i usavršavanja, čime značajno možete povećati konkurentnost i znanje zaposlenih uz minimalna ulaganja. Tu je i čitav niz mjera kojima se potiče zapošljavanje mladih u javnom sektoru, nevladinim udrugama, pa čak i javnim radovima i socijalnim poduzećima.
Zapošljavanje starijih
Ako vam u zapošljavanju nije fokus na mladim ljudima, postoje paketi mjera i nemala poticajna sredstva i za druge grupe potencijalnih zaposlenika. Tu su paketi za posebne skupine, potpore za samozapošljavanje ili one za zapošljavanje invalida. U potonjem slučaju vrijedi razmisliti hoćete li zaposliti invalida na radnom mjestu gdje njegova invalidnost neće smanjiti produktivnost, jer ako se kod zapošljavanja dvoumite između invalida i osobe za koju nema poticajnih sredstava, potpora s bespovratnih 52.500 kuna itekako je privlačan argument.
Veliki problem na tržištu rada su i starije osobe koje poslodavci izbjegavaju zaposliti, usprkos njihovu iskustvu i eventualno dobrim kvalifikacijama. I ovdje vrijedi razmisliti o zapošljavanju starije osobe, jer poticaji mogu iznositi do 52.500 kuna.
Starije osobe i same mogu iskoristiti poticajne mjere za vlastitu edukaciju i usavršavanje, kao bi bili konkurentniji na tržištu rada, a mogu također razmisliti i o pokretanju vlastitog biznisa s 25.000 kuna poticaja, jer u poduzetništvo se može krenuti bez obzira na godine.
Ono što je bitno naglasiti jesu mjere koje se se provlače kroz više poticajnih paketa, poput primjerice mjere “pola-pola” u kojoj poslodavac može dobiti i do 28.000 kuna po zaposlenom. Ova mjera primjenjuje se jednako na hrvatske branitelje, samohrane i roditelje s četiri ili više malodobne djece, bivše zatvorenike, žrtve obiteljskog nasilja, azilante, mlade osobe, dugotrajno nezaposlene, osobe starije od 50 i čitav niz drugih skupina.
Mnogo je poslodavaca koji traže zaposlenike bez da i pomišljaju na poticajne mjere, a već po nizu mjera kojima Hrvatski zavod za zapošljavanje nudi značajna bespovratna sredstva, jasno je da se gotovo kod bilo kojeg zapošljavanja može dobiti poticaj. Stoga, ukoliko vam nedostaje zaposlenika i stavljate oglas u medije kojim tražite radnike, dobro je provjeriti na internetskim stranicama HZZ-a imate li pravo na poticajna sredstva, koja mogu doseći i preko 50.000 kuna po zaposleniku.
Potpore za rad i nakon sezone
Kako su trenutno vrlo aktualna zapošljavanja u turizmu, vrijedi razmisliti o zapošljavanju određenih skupina zaposlenika, za koje se može dobiti i do 28.000 kuna, ukoliko ih se zadrži u radnom odnosu i nakon sezone. Naime, u mjeri „Rad i nakon ljeta”- potpora za zapošljavanje u turizmu, za osobe bez završenog srednjoškolskog obrazovanja ili one starije od 50 godina, za osobe romske nacionalne manjine, kao i za osobe s invaliditetom, može se ostvariti potpora do 28 tisuća kuna, uz obaveze zaključivanja ugovora o radu na najmanje 12 mjeseci.