Povodom nedavnog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju Odjel za
germanistiku priredio je u suradnji s Hegelovim društvom od 2. do 4. rujna
2013. godine Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup na temu
"Europa? Kulturna povijest jedne ideje" na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednik priređivačkoga odbora doc. dr. sc. Tomislav Zelić u svojstvu
Zamjenika pročelnice pri Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru kaže
da je skup plod pripremnih radova koji su trajali godinu i pol dana uz
potporu Pročelnice doc. dr. sc. Zanete Sambunjak. Priređivanje skupa
financiralo se, nastavlja doc. dr. sc. Tomislav Zelić, prije svega
sredstvima Odjela za germanistiku i Rektorata Sveučilišta u Zadru, uz
pomoć Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) i Austrijski kulturni
forum Zagreb (AKF). Doc. dr. sc. Tomislav Zelić nadalje ističe da se ovim
događajem stručnoj i široj javnosti čini dostupnim znanstveno-istraživački
rad iz područja humanističkih znanosti i umjetnosti na poljima filologije
i filozofije te da se s time proširuje i produbljuje povezanost
Sveučilišta u Zadru sa znanstvenoistraživačkim tijekovima u Europi i širem
svijeta.

Počašćeni smo, kaže doc. dr. sc. Tomislav Zelić, da su se našem pozivu za
istraživanjem kulturno-povijesnog razvitka europske ideje kako ju shvaćaju
različiti autori u različitim djelima i epohama odazvali četrdeset i sedam
mladih i istaknutih filologa i filozofa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
Slovenije, Njemačke, Austrije i Švicarske, Bugarske i Grčke, Irske i
Belgije, SAD-a i Kanade.

Među sudionicima treba na prvom mjestu izdvojiti germanistu i komparatistu
svjetskoga glasa red. prof. dr. sc. Paula Michaela Lützelera s Washington
Sveučilišta u St. Louisu, Missouri, SAD, koji slovi kao utemeljitelj
zasebnog znanstvenoistraživačkog polja unutar humanističkih znanosti i
umjetnosti. Naime, napisao je tri monografije o europskoj ideji prema
esejima njemačkih, austrijskih i drugih pisaca i mislioca. Na zatvaranju
skupa u četvrtak 4. rujna 2013. god. red. prof. dr. sc. Lützeler istaknuo
je između ostalog da je sudjelovao u dvadesetak skupova na ovu temu i
uvrstio ovaj u Zadru među prvih triju. Pridružili su mu se red. prof. dr.
sc. Martina Wagner-Egelhaaf u pratnji dvoje doktoranata s Europa-Kolegija,
znanstvenoistraživačkom projektu pri Vestfalsko-Vilhelmova Sveučilišta u
Münsteru u Njemačkoj, koji financira Njemačka zaklada za znanost (Deutsche
Forschungsgemeinschaft) i em. red. prof. dr. sc. Helmut Schanze, stručnjak
za njemački romantizam i modernu kulturu medija sa Sveučilišta u Siegenu u
Njemačkoj.

Otvaranje skupa uveličali su prigodnim govorima, osim doc. dr. sc.
Tomislava Zelića, izv. prof. dr. sc. Leonardo Marušić, Prorektor za
mobilnost i projekte Sveučilišta u Zadru; Georg Diwald, Zamjenik
ambasadorice Andreje Ikić-Böhm pri Austrijskoj ambasadi u Zagrebu;
Valentin Gescher, Zamjenik ambasadora Hansa Petera Annena pri Njemačkoj
ambasadi u Zagrebu; red. prof. dr. sc. Andreas Arndt s Humboldtovog
Sveučilišta u Berlinu, Predsjednik Međunarodnoga Hegelovog društva u
Berlinu; red. prof. dr. sc. Jure Zovko sa Sveučilišta u Zagrebu i Zadru,
Predsjednik Hegelovog društva u Zadru; te izv. prof. dr. sc. Iris Tičac,
Pročelnica Odjela za filozofiju Sveučilišta u Zadru.

Radni jezici znanstvenoga skupa bili su njemački i engleski. Sudionici su
bili oduševljeni bogatom kulturnom baštinom grada Zadra, domaćom hranom i
pićem, prirodom i krajolikom te vrhunskim priređivanjem skupa na
Sveučilištu u Zadru. U planu je izdavanje zbornika radova sa skupa i
održavanje više ovakvih i sličnih događaja kao što su
znanstvenoistraživački skupovi i stručne radionice na Odjelu za
germanistiku Sveučilištu u Zadru kao i u sklopu kulturnoga programa tek
nedavno otvorene Austrijske knjižnice *Dr. Alois Mock* na Trgu kneza
Višeslava u Zadru pod pokroviteljstvom Austrijskog kulturnog foruma u
Zagrebu i pod ustrojstvom Znanstvene voditeljice doc. dr. sc. Anite Pavić
Pintarić.

Upitnikom u naslovu želi se naznačiti kako su etimološko porijeklo riječi,
geografske granice potkontinenta i kulturni identitet Europe oduvijek bili
sporni. Francusko-izraelski filozof Bernard-Henri Levy tvorac je krilatice
da Europa nije mjesto, već ideja. Na skupu se dakle raspravljalo o
pitanjima radi li se doista o filozofskoj ideji, i ako jeste, vrijedi li
ona normativno ili regulativno, podudara li se sa stvarnošću ili je ovdje
riječ tek o konstrukciji, fikciji, možda čak iluziji. Postavljala su se,
dakle, mnoga pitanja s različitih gledišta: geografije, povijesti,
gospodarstva, politike, prava, arhitekture, jezika, književnosti,
filologije, umjetnosti, glazbe i filma, religije, znanosti i filozofije.

Europa je, naime, od ranog srednjeg vijeka do 18. st. bila zapravo
kršćanstvo u historiografiji, kartografiji i ikonografiji. Tek u 18. st.
razvija se refleksivni pojam europske kulture pomoću povijesne i
regionalne usporedbe. Europa se u odnosu na druge kulturne krugove
odlikuje svojom vanjskom cjelovitošću i unutarnjom raznolikošću.
Stoljećima je bila poprište mnogobrojnih dostignuća. No, istovremeno su ju
pogađale različite krize i katastrofe. Protiv njezine cjelovitosti i
skladnosti djelovali su razdioba i raspad. Nasilno isključivanje i
prisvajanje drugoga i tuđega zasjenilo je europski identitet, bilo to radi
brige za cjelovitošću ili raznolikošću ili pak zbog straha od
sjedinjavanja ili gubitka svojstvenosti, bilo prema geografskim stranama
ili sferama svijeta, bilo zbog sukoba političkih ideologija ili vjerskih
razlika.

Nedorečenosti u Preambuli Lisabonskoga ugovora, koji se doduše osvrće na
*kulturne, religijske i humanističke tradicije Europe*, no bez točnijeg
određivanja, postavili su sudionicima skupa zadatak za istraživanje
povijesti i kulture, književnosti i filozofije: prisjećajući se prošlosti
preispitivalo se europsku ideju naočigled novih izazova u sadašnjosti
pogledom u neizvjesnu budućnost. Znanstveno istraživanje kulturne
povijesti europske ideje daje bitan doprinos kritici kao i eurocentrizma
tako i euroskepticizma.

Pisci i mislioci, za razliku od nacionalnih i europskih političara,
uživaju u duhovnoj slobodi preispitujući prije svega u svojim književnim i
filozofskim esejima europsku ideju sa različitih gledišta, tj. ne samo u
smislu gospodarstvene, političke i državnopravne europske integracije, već
kao kulturnu baštinu iz prošlosti i sadašnjosti te kao projekt za
budućnost.