Od lipnja stupaju na snagu izmjene Prekršajnog zakona. Uvodi se niz mehanizama kojima će se srezati mogućnosti izbjegavanja plaćanja kazni. Ako imate prekršajnu kaznu koju niste platili, ulazite u “Registar izrečenih, a nenaplaćenih novčanih kazni”.
Mjesto na popisu u registru znači da će prekršiteljima neplatišama biti uskraćeno izdavanje niza dokumenata: neće moći izvaditi ili produljiti vozačku dozvolu, registrirati vozilo, sudjelovati na natječaju u postupcima javne nabave, osnovati pravni subjekt, registrirati obrt i samostalnu djelatnost, koncesiju i subvenciju.
Zabrana će vrijediti do trenutka kad se plati kazna ili do nastupa zastare izvršenja – tri godine od pravomoćnosti odluke. Očekuje se da će se pola godine nakon stupanja na snagu izmjena Prekršajnog zakona steći svi tehnički uvjeti za primjenu registra u praksi. Neplatiše će imati rok do početka sljedeće godine da saniraju dugove ili će im se odbijati izdavanje dokumentacije. Uskraćivanje dokumenata neće biti vezano uz vrstu prekršaja.
Ovrhom do naplate
– Očekujemo da će se postići učinkovitija naplata prekršajnih kazni, što je do sada bio popriličan problem. Novina je i što će rad za opće dobro biti samo jedna od alternativa rješavanja naplate – doznajemo od Sergeja Abramova, glasnogovornika Ministarstva pravosuđa.
Napušta se dosadašnji način prisilne naplate prekršajne kazne preko Porezne uprave. Kazne će se prisilno naplaćivati preko FINA-e jer će prekršajna kazna naplaćivati po ovršnim propisima. Ako i na taj način ne dođe do naplate, novčana kazna mijenjat će se za rad za opće dobro – 300 kuna za dva radna sata. Ako prekršitelj ne pristane ni na takav model, ide u zatvor u kojem se svaki dan računa kao 300 kuna kazne.
Platišama niz olakšica
Dosadašnje statistike bile su porazne u sustavu izvršenja novčanih kazni. Jedne je godine od ukupno podnesenih 233.000 zahtjeva na iznos od oko 200 milijuna kuna naplaćeno samo 47 milijuna kuna kazni.
Uvodi se i tzv. popust na plaćanje novčane kazne na način da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ako je osuđena osoba u određenom roku platila dvije trećine kazne. Još bolje će proći oni koji plate kaznu na licu mjesta, jer će im tada iznositi tek polovinu propisane kazne. Dodatni poticaj plaćanja na mjestu prekršaja jest i činjenica da neće ulaziti u prekršajnu evidenciju, a to će biti moguće kod tzv. lakših prekršaja, poput nevezivanja pojasa, nenošenja kacige ili prelaska kolnika izvan označenog prijelaza.
Novim zakonom rasteretit će se Visoki prekršajni sud od predmeta manje složenosti, te će se oni u drugom stupnju rješavati pred sudskim vijećima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Na Visokom prekršajnom sudu statistike su evidentirale godišnji porast od 10.000 do 12.000 predmeta, te je na kraju 2011. godine bilo neriješenih 58.118 predmeta, a na kraju 2012. godine čak 70.449 predmeta.