Prodala sam zlatni lančić i naušnice za tisuću kuna i zlatnik Ivana Pavla II. za petsto kuna. Morala sam. Muž mi je ostao bez posla, a ja nikad nisam radila. Teška su vremena došla. Sve su to obiteljske uspomene od kojih se teško rastati, ali mora se preživjeti – rekla nam je jedna sredovječna gospođa, koja je upravo prodala obiteljske dragocjenosti.
Ona bi bila sretnija da je uspomene mogla založiti za novac, pa ih u skorijoj budućnosti otkupiti, a ovako je zauvijek ostala bez njih. Iako se nalazimo u kriznim vremenima, u Dalmaciji nema ni jedne zalagaonice u kojoj bi građani mogli založiti dragocjenosti, već postoje samo dućani za otkup i prodaju zlata, srebra i dukata. U svijetu je sasvim normalna pojava da se zalaže nakit i ručni satovi, umjetničke slike, glazbene linije, kućna kina i televizori, te poljoprivredno zemljište, što se doživljava kao svojevrsna posudba, jer se u skorijoj budućnosti ponovno može otkupiti stvar za koju je vlasnik posebno sentimentalno vezan.
Nered na tržištu
Za razliku od zalagaonica, otkupljivačnice zlata u hrvatskim gradovima niču kao gljive poslije kiše, premda, po mišljenju stručnjaka, ne funkcionira tržište plemenitih kovina, što bi se svakako trebalo promijeniti s ulaskom Hrvatske u EU. Dakle, od 1. srpnja bi se trebala povećati cijena zlata, pa stručnjaci pozivaju građane na strpljenje. Oni se teška srca odriču uspomena: prstenja, narukvica, ogrlica, koje su dobili od dragih osoba na dar za rođendane, godišnjice, krizme, krštenja…
Međutim, računi za struju, plin, lijekove… ne mare za uspomene. – Moja preporuka za privatne osobe koje posjeduju zlato jest – ako ikako možete, prodajte bilo što drugo, zlato čuvajte. Ulaskom u EU, svoju ćete zlatninu moći ponuditi bilo gdje u Europi po cijenama boljim od sadašnjih u Hrvatskoj. Teško je reći točan postotak budući da su i otkupne cijene zlata različite od grada do grada u Hrvatskoj, ovisno o konkurenciji. Očekujem da će se ulaskom Hrvatske u EU te razlike izjednačiti, a cijena zlata povećat će se, ukupno gledano, za najmanje deset posto – kazao nam je Sven Sambunjak, stručnjak za plemenite kovine.
– Očekujem da će cijena zlata nastaviti rasti, sve dok se strukturni problemu u globalnom monetarnom sustavu ne riješe. A to rješenje još nije na pomolu i ne očekujem ga najmanje još par godina – pojasnio je Sambunjak.
– Nažalost, tržište zlata u Hrvatskoj još nije profunkcioniralo kao u drugim normalnim zemljama, i to zbog nepostojanja podzakonskih akata koji uređuju to područje. To će se riješiti ulaskom Hrvatske u EU tako da će na području Hrvatske vrijediti podzakonski akti drugih zemalja i jedini nedostatak takvog rješenja bit će u tome što hrvatske tvrtke u našoj zemlji neće moći poslovati sa zlatom, a tvrtke iz drugih zemalja EU-a moći će s njime poslovati u Hrvatskoj – zaključio je Sambunjak.
Za gram dukata 370 kuna
Cijene zlata su različite i ovise o mnogo faktora. Tako se za gram zlata, ovisno o karatu, može dobiti od 74 kune po do 300 kuna. Najviše se prodaje 14-karatno zlato, čija je cijena od 100 do 150 kuna, ovisno o otkupljivaču. Gram srebra je oko tri kune i za sada srebro ide puno slabije od zlata – rekli su nam u otkupljivačnicama. Najviše novca može dobiti vlasnik dukata, primjerice, približno 370 kuna za gram. Osim nakita, otkupljivači otkupljuju zlatne zube, zubno zlato, zlatne satove i ostale zlatne predmete. Zubno zlato je nešto jeftinije s obzirom na to je li potamnjelo ili je svijetlo. Njegova cijena je oko 200 kuna za gram, dok se srebrni pribor za jelo prodaje na kilograme po cijeni od 300 eura.
Franjo Josip, Tito, Napoleon…
Među zlatnicima u Hrvatskoj najrašireniji su mali i veliki zlatni dukat cara Franje Josipa, koji se otkupljuju za 3700 kuna veliki, odnosni 800 kuna mali. Napoleonov zlatnik vrijedi 1400 kuna, a zlatnik Josipa Broza Tita od pet grama – tisuću kuna. Na cijeni je i zlatnik kraljice Elizabete II. koji se može prodati za 1800 kuna.