Miho Zrnić Marinović, donedavni vlasnik tvrtke Sirovina odlagalište d.o.o. iz Zadra i Pero Ćosić, direktor tvrtke Brodska Posavina iz Slavonskog Broda svjedočili su danas na Županijskom sudu u Zagrebu o aferi Fimi media u kojoj se Ivu Sanadera i druge tereti da su iz državnog proračuna za crni fond HDZ-a isisali oko 70 milijuna kuna.

Marinović je naveo kako je u dva navrata, u gotovini, kao privatna osoba, donirao HDZ s po milijun kuna. Prvi put je novac, prema uputama koje je dobio u stranci, donio u središnjicu, a drugi put ga je preuzeo čovjek koji je bio s optuženim Mladenom Barišićem, za kojeg je pretpostavljao da je njegov vozač. Upitan je li mu tko iz stranke kazao da novac uplati na žiro-račun HDZ-a, Zrnić Marinović je odgovorio niječno.

Optužnice protiv Zrnić Marinovića

Protiv bivšeg direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinka Mladinea i vlasnika tvrtke 'Odlagalište sirovina' Mihe Zrnića Marinovića zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo koncem srpnja je podiglo optužnicu zbog nezakonitosti u vezi sa sanacijom bazena crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu, kojima su Fond oštetili za više od 46 milijuna kuna i sebi pribavili milijunske iznose. Odvjetništvo sumnja da je Marinovićeva tvrtka, koja je također optužena, od 1. ožujka 2007. do 30. studenog 2010. Fondu ispostavila i naplatila ukupno 29 'privremenih situacija' u iznosu većem od 125 milijuna kuna za radove i građevinski materijal koji su već bili plaćeni temeljem drugih ugovora. Tvrtka zadarskog poduzetnika Zrnića Marinovića, poznatog kao 'dalmatinski kralj otpada' time je stekla korist od gotovo 37 milijuna kuna, dok je Fond oštećen za 46 milijuna kuna.
'U vrijeme kada sam dao novac nisam bio član HDZ-a. Supruga i ja odlučili smo donirati novac u humanitarne svrhe, HDZ je bio na vlasti i oni su sigurno znali kome je novac najpotrebniji. Da je neka druga stranka bila na vlasti novac bismo dali njima', kazao je Zrnić Marinović. Za donirani novac dobio je zahvalnice na kojima datumi nisu korespondirali s vremenom uplate, ali smatra kako to nije bilo ni bitno.

Tijekom svog svjedočenja, dalmatinski kralj otpada, kako su ga prozvali mediji više je puta ponovio kako se događaja zbog vremena slabo sjeća, a često su njegovi odgovori na sudu bili u suprotnosti s iskazima koje je dao Uskoku. 'Inače imam slabo pamćenje već jedno deset godina, a možda i dvadeset', istaknuo je.

Upitan kakav je odnos imala njegova tvrtka s Fimi Medijom kazao je da je spomenutu agenciju angažirao za organizaciju domjenka prilikom otvaranja podružnice u Zagrebu za skupljanje ambalaže. Domjenak i prezentacija nikad nisu održani, ali je Sirovina uplatila novac na račun HDZ-a. Nismo mogli dobiti potrebne dozvole za otvaranje pogona, kasnila nam je isporuka brojilica za ambalažu i prezentacija te domjenk nisu održani. Pogon je otvoren prije dvije godine, a predračun Fimi Mediji platili smo greškom', pojasnio je Zrnić Marinović ne navodeći iznos koji je platili. Prema njegovim riječima od Fimi Medije novac nikad nisu dobili natrag pa su ih tužili prije dvije godine. Kada su mu predočeni računi koje je Fimi Media ispostavila tvrtkama Mul turist te Kvadrum Film i Video, Zrnić Marinović je naveo kako mu ti računi nisu poznati iako je u Uskoku tvrdio drugačije. Fimi Media za Mul turist trebala je snimiti kratki film o Kornatima dok se Kvadrum film i video radilo o promotivnom materijalu.

'Ne sjećam se tih računa, ja sam u Mul turistu bio nitko. Poslove su radile službe. Fimi media je djelomično odradila svoj posao. Predračun je isporučen, ne znam je li naplaćen ili utužen. Što se Kvadrum filma i videa tiče toga se ne sjećam', istaknuo je Zrnić na što ga je tužiteljica Uskoka podsjetila da je u njihovom uredu prije dvije godine kazao da je fakturu Fimi Medije u tom poslu on osobno platio. Na dodatno pitanje odvjetnika prisjetio se i da je tvrtka Sirovina odlagalište HDZ donirala 2009. godine sa 111 tisuća kuna.

Drugi svjedok Pero Ćosić potvrdio je kako je koncem 2006. godine ostvario kontakt sa Fimi Medijom za financiranje brošure o Istočnoj Slavoniji i organizaciji domjenka za prezentaciju iste. Za to je tvrtka Brodska Posavina, kojoj je direktor od 1996. godine izdvojila 196.000 kuna. 'Dobili smo predračun za ponudu, ali posao nije realiziran. U nekoliko navrata raspitivali smo se što je s tim i 2008. godine rečeno nam je da se od toga odustalo. Novci su otišli u zaborav, iako kad nam klijenti ne plaćaju mi utužujemo takve situacije. Ovo je bila jedna specifična situacija', objasnio je Ćosić. Upitan kako to da u završnim računima tvrtke nije vidio da ima nenaplaćenih Ćosić je naveo kako je to shvatio kada su ga upozorili iz Porezne uprave te da je za isti račun u potpunosti platio sve poreze iako usluga nije izvršena.