Prema današnjoj odluci Gradskog vijeća iznos komunalnog doprinosa na kopnenom dijelu grada Zadra, izuzev Poluotoka, smanjen je za 5 % i iznosi 128,25 kuna po metru kubnom zgrade, dok je ranije iznosio 135 kuna. Odluka o smanjenju komunalnog doprinosa jedna je od četiri odluke donošenjem kojih gradske vlasti smatraju kako će potaknuti građane da, u skladu s novim Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, legaliziraju svoje objekte.
Skup komunalni doprinos
Umjesto dosadašnje dvije zone naplate komunalnog doprinosa, gdje je u prvu zonu spadao sav kopneni dio grada dok su u drugu spadali otoci, grad Zadar je sada podijeljen u tri zone naplate komunalnog doprinosa. U zoni Poluotok cijena komunalnog doprinosa i dalje ostaje 135 kuna po metru kubnom, a ne mijenja se ni iznos komunalnog doprinosa za stambene zgrade na otocima Istu, Ižu Molatu, Premudi, Ravi, Silbi, Olibu i Škardi koji i dalje iznosi 81 kunu po metru kubnom. U novoj odluci zadržana je i odredba po kojoj se na prvih 600 metara kubnih zgrade namijenjene stanovanju na cijenu komunalnog doprinosa obračunava popust od 50 %.
Gradski vijećnici donijeli su i odluku o visini naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru koja za zonu Poluotok iznosi 20 kuna po metru četvornom, na ostalom kopnenom dijelu 10 kuna, a na otocima 3 kune po metru četvornom.
U skladu s tim, naknada za legalizaciju kuće veličine 100 metara četvornih na kopnenom dijelu grada izvan Poluotoka iznosila bi, kako je napomenuo pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Matko Segarić, 2.467 kuna.
Omerka Šarić (SDP) zatražila je podjelu grada na pet umjesto na tri zone navodeći kako nije pravedno da se za kuću u Pločama plaća ista cijena komunalnog doprinosa kao za kuću na Puntamici čija je tržišna vrijednost značajno veća, a također je ocijenila da je iznos komunalnog doprinosa previsok.
-Do 2010. komunalni doprinos se plaćao 70 kuna za metar kubni, zatim ste ga podigli na 180 kuna, pa vratili na zakonski maksimum od 135 kuna. Općina Poličnik koja se dobro razvija ima najmanji komunalni doprinos u Hrvatskoj, a Zadar ima najveći. Zašto bi netko gradio u Zadru, kad je udaljenost do Poličnika mala? Otkad ste povećali komunalni doprinos, neovisno o krizi, iz izviješća o izvršenju proračuna je jasno kako Grad ostvaruje najmanji do sad prihod od komunalnog doprinosa, rekla je Šarić.
– Nema potrebe za dodatnim povećanjem broja zona, odgovorio je gradonačelnik Zvonimir Vrančić odbijajući ovaj prijedlog uz obrazloženje kako je po kriteriju atraktivnosti teško razdvojiti Puntamiku od Ploče.
– Čeka nas preskupa reurbanizacija, izgradnja cesta, nogostupa i rasvjete uz preskup otkup zemljišta, dodao je Vrančić u obranu cijena komunalnog doprinosa.
Subvencija kamate 2,5 %
Vrančić je, međutim, prihvatio prijedlog vijećnika SDP-a o smanjenju broja etaža koje se mogu legalizirati na građevini izgrađenoj protivno prostornom planu. U konačnici je, umjesto mogućnosti legalizacije tri etaže od kojih je treća potkrovlje i neograničenog broja podzemnih etaža, Gradsko vijeće donijelo odluku po kojoj se mogu legalizirati dvije etaže od kojih je druga potkrovlje i samo jedna podzemna etaža, dok će onaj koji ima potrebu legalizirati još jednu podzemnu etažu svoj slučaj morati iznijeti pred Gradsko vijeće.
Vijeće je, uz protivljenje dijela opozicije, donijelo i odluku po kojoj će se iz gradskog proračuna subvencionirati dio kamate u visini od 2,5,% na kredite koje građani podignu kako bi platili komunalni i vodni doprinos, naknadu za zadržavanje zgrade u prostoru, izradu geodetskog elaborata ili geodetske podloge, arhitektonskog snimka i ishođenje potvrde o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti građevine, no subvenciju će moći koristiti samo vlasnici zgrade koja ne prelazi 1,200 metara kubnih što okvirno iznosi 400 metara kvadratnih.
– S obzirom da komunalni doprinos iznosi otprilike 50% od ukupnog iznosa potrebnog za legalizaciju, na ovaj način smo građanima pokušali olakšati da riješe sve. Ići ćemo i prema Hrvatskim vodama s prijedlogom da i oni participiraju u subvencioniranju. Što se tiče obuhvaćanja različitih elaborata, na ovaj način potičemo zapošljavanje u tim službama, a i sređivanje stvari u prostoru, obrazložila je pročelnica Upravnog odjela za financije Grozdana Perić.
“Propao” Predovanov amandman
Željko Predovan (HSLS) je želio podnijeti amandman na Odluku o komunalnom doprinosu kako bi građani, umjesto otplate kredita banci, komunalni doprinos na rok od pet godina plaćali Gradu Zadru, no o njegovom se amandmanu nije glasovalo s obzirom da, kako je pojasnio predsjednik Gradskog vijeća Živko Kolega, nije moguće podnijeti amandman na točku Odluke koja nije na ovoj sjednici bila previđena za mijenjanje.
– Nevezano uz legalizaciju, u drugim većim gradovima; Zagrebu, Rijeci i Splitu, postoji mogućnost obročne otplate komunalnog doprinosa. Grad Zagreb daje otplatu i do 10 godina, a daje i popust između 10 i 25 % na jednokratnu otplatu. U Splitu se komunalni doprinos može platiti na 60 mjesečnih rata. Za banke će ovo biti nenamjenski krediti i banke će tražiti osiguranje plaćanja, a za one koji nemaju nekretninu „jedan kroz jedan”, tražit će sudužnike i jamce i bit će problem građanima dobiti kredit, rekao je Predovan koji je subvencioniranje kamate onim građanima koji tek sad idu u legalizaciju ocijenio dovođenjem u neravnopravan položaj onih investitora koju su gradili legalno i uredno platiti komunalni doprinos.
SDP-ovci su ocijenili kako subvencioniranje kamate za kredit onima koji imaju nelegalnu kuću nije pošteno prema građanima koji uopće nemaju riješeno stambeno pitanje.
-Kad bismo vi i ja, gradonačelniče sad otišli u „Supernovu” vidjeli bismo da tamo ima dosta radnih mjesta na kojima su zaposlenici plaćani po 3.000 kuna. Iz njihovog poreza na dohodak mi ćemo subvencionirati kamate na kredit onima koji imaju kuću od 400 kvadrata. Razmislimo o ovim ljudima iz čijeg se novca to treba platiti, razmislimo o tome da iz novca onih koji nemaju svoj krov nad glavom plaćamo legalizaciju kuća onih koji su imali velike apetite, rekla je Omerka Šarić, a njezin je stranački kolega Šime Vulelija predložio izračun po kojem bi Grad subvencionirao samo udio u kamati na dio kreditnih sredstava potrebnih za legalizaciju samo dvije nadzemne i jedne podzemne etaže.
Gradonačelnik Vrančić je, međutim, ocijenio kako bi otplata na rate direktno Gradu otvorila problem naplate dugovanja.
– Mi u Gradu ne vidimo kako je moguće osigurati se da će investitor nakon što dobije potvrdu glavnog projekta nastaviti otplaćivati komunalni doprinos i bojimo se da ne dođemo u situaciju sličnu onoj koju imamo kod potraživanja dugova za najam poslovnih prostora zbog čega imamo 130 ili 140 milijuna kuna potraživanja za koja je upitno hoćemo li ih naplatiti, rekao je Vrančić dodajući kako je u razgovoru s predstavnicima dviju banaka dobio obećanje da će banke kredit za potrebe legalizacije smatrati namjenskim i davati ga uz kamatu od 5%.
