I dok je celijakije do sada bila karateristična za djecu, znanost i praksa pokazali su da je ta bolest, koja je prisutna u čovječanstvu 8000 godina , sve više prisutna kod odraslih.
Na to je kroz svoje predavanje povodom Tjedna celijakija upozorio poznati zadarski gastroenterolog dr. Domagoj Kasun.
Radi se o bolesti u kojoj organizam pokazuje simptome nepodnošenja bjelančevine glutena, koja se nalazi u žitaricama: pšenici, raži, jačemu, ali i konzervansima i aditivima. Dakle svuda oko nas. Liječi se tako što oboljeli zapravo moraju biti na bezglutenskoj dijeti što je nekim obiteljima veliki trošak i zahtjevna skrb za djecu.
Statistički službenu medicinu zabrinjava je omjer od jednog otkrivenog u odnosu pet neprepoznatih bolesnika celijakije.
I dok je kod djece liječnicima celijakiju lako uočiti po simptomima proljeva, nadutosti trbuha, povraćanja, zastoja u rastu. Kod odraslih je to jako teško prepoznati, ističe dr. Kasun, budući da nema karakteristične kliničke slike osim iscrpljenosti i umora.
Celijakija se, međutim, može pokazati kao uzrok recidiva spontanih pobačaja, kod preuranjene osteoporoze, kod povišenih jetrenih proba ili nejasne anemije. No, javalja se i kod šećerne bolesti, Down sindoma te autoimune bolesti štitnjače, navodi dr. Kasun.
Zanimljivo je da se ta bolest otkriva u dobi od 10. do 40. godine života, ali i u petom, šestom ili sedmom desetljeću. Na logično pitanje zbog čega se ne uoči prije nego li čovjek doživi 70-tu godinu, odgovor gastroenterologa je u imunološkom statusu pojedinca.
A zlatni standard dijagnostike je kod ove bolesti u gastroskopiji kojom se uzima uzorak sa silaznog 12-esnika. Drugi je način nalazom određenih protutijela u krvi.