ZADAR– U sklopu Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka područja od posebne državne skrbi (PSGO), hrvatska Vlada, u zadnjih pet godina u 13 hrvatskih županija, iz zajma Svjetske banke dodijelila je 60 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Novac se distribuirao za različite projekte poduzećima, obrtima, zadrugama, jedinicama lokalne uprave i samouprave te javnim ustanovama.
Samo na području Regije 1, u kojoj su četiri dalmatinske županije pogođene ratom i Lika, isfinancirana su 153 projekta od kojih je, čak, 80 realizirano na području Zadarske i Šibensko-kninske županije.
– Na zadarskom području smo financirali 41 projekt, a 40 na području Šibensko-kninske županije.
Realizacija cijelog programa je pri samom kraju i sva predviđena sredstva su uspješno plasirana, kaže Marica Babić, koordinatorica Regije 1 pri Ministarstvu regionalnog razvoja, vodnoga gospodarstva i šumarstva, sa sjedištem u Zadru.
Ukupan iznos bespovratnih sredstava na zadarskom području iznosi 18 milijuna kuna, a zajedno s projektima iz Šibenika oko 32 milijuna kuna.
Kako je ukupna vrijednost subvencioniranih projekata znatno veća, ukupan iznos plasiranih sredstava iznosi približno 80 milijuna kuna. Visina darovnice po pojedinom projektu maksimalno je iznosila 972 tisuće kuna, odnosno 27 posto ukupne investicije.
Obvezni doprinos podnositelja zahtjeva za darovnicom iznosio je deset posto, a za ostatak financiranja bili su im ponuđeni krediti HBOR-a po povoljnim uvjetima: kamata od četiri posto, odnosno dva posto za izvoznike, s počekom otplate na tri godine.
Ekonomistica Marica Barić kaže da su jako zadovoljni efikasnošću i odzivom ljudi.
– Novac je plasiran kroz nekoliko komponenti kao što su, na primjer, ulaganje u zajednicu, mali projekti komunalne infrastrukture, obnova gospodarstva, projekti vezani uz socijalnu uključivost.
Tako smo obnavljali škole, vrtiće, vodovode, pomagali programe za njegu starijih osoba, ali i izgradili proizvodne hale pojedinim tvrtkama. U početku je bilo nerazumijevanja, no činjenica je da smo sva sredstva plasirali.
Štoviše, imali smo više pozitivno ocijenjenih projekta nego sredstava, a u Milenijskoj deklaraciji PSGO je naveden kao primjer dobre prakse, kaže koordinatorica Babić te ističe kako je cijeli projekt bio svojevrsna preteča i priprema za projekte iz fondova EU-a.
Fokus PSGO-a je bio na malom i srednjem gospodarstvu na koje je otpalo 98 od 153 realizirana projekata, odnosno na edukaciju subjekata, kako bi se znali pripremiti za povlačenje sredstva iz drugih inozemnih izvora i fondova.
– Naša je investicija iznosila 2,3 milijuna kuna pa nam je iz projekta darovano 750 tisuća kuna. Natjecao sam se prije dvije godine, procedura je bila spora, ali zato već u prvoj godini imam povećanje prometa za 3 milijuna kuna, kaže zadovoljni Vulin, koji je dobivena sredstva uložio u opremu i strojeve za proizvodnju slastica, kruha, peciva, krafni i čokolade.
Željko Uzelac, vlasnik Metalnog lijeva TCG iz Benkovca i suvlasnik PZ Maslina i Vino iz Polače, smatra da su donirana sredstva premala za cjelovit oporavak područja od posebne državne skrbi.
– Mi smo za projekt tehnološkog razvoja Metalnog lijeva dobili 800 tisuća kuna bespovratno, te 700 tisuća kuna za nove trajne nasade. No, naše ukupne investicije bilo su puno veće. Program je odličan, jer je razvoj u ovim područjima nemoguć bez potpore države. Država treba pomoći ljudima koji mogu, žele i znaju, kaže Uzelac.
ZADAR– U sklopu Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka područja od posebne državne skrbi (PSGO), hrvatska Vlada, u zadnjih pet godina u 13 hrvatskih županija, iz zajma Svjetske banke dodijelila je 60 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Novac se distribuirao za različite projekte poduzećima, obrtima, zadrugama, jedinicama lokalne uprave i samouprave te javnim ustanovama.
Samo na području Regije 1, u kojoj su četiri dalmatinske županije pogođene ratom i Lika, isfinancirana su 153 projekta od kojih je, čak, 80 realizirano na području Zadarske i Šibensko-kninske županije.
– Na zadarskom području smo financirali 41 projekt, a 40 na području Šibensko-kninske županije.
Realizacija cijelog programa je pri samom kraju i sva predviđena sredstva su uspješno plasirana, kaže Marica Babić, koordinatorica Regije 1 pri Ministarstvu regionalnog razvoja, vodnoga gospodarstva i šumarstva, sa sjedištem u Zadru.
Ukupan iznos bespovratnih sredstava na zadarskom području iznosi 18 milijuna kuna, a zajedno s projektima iz Šibenika oko 32 milijuna kuna.
Kako je ukupna vrijednost subvencioniranih projekata znatno veća, ukupan iznos plasiranih sredstava iznosi približno 80 milijuna kuna. Visina darovnice po pojedinom projektu maksimalno je iznosila 972 tisuće kuna, odnosno 27 posto ukupne investicije.
Obvezni doprinos podnositelja zahtjeva za darovnicom iznosio je deset posto, a za ostatak financiranja bili su im ponuđeni krediti HBOR-a po povoljnim uvjetima: kamata od četiri posto, odnosno dva posto za izvoznike, s počekom otplate na tri godine.
Ekonomistica Marica Barić kaže da su jako zadovoljni efikasnošću i odzivom ljudi.
– Novac je plasiran kroz nekoliko komponenti kao što su, na primjer, ulaganje u zajednicu, mali projekti komunalne infrastrukture, obnova gospodarstva, projekti vezani uz socijalnu uključivost.
Tako smo obnavljali škole, vrtiće, vodovode, pomagali programe za njegu starijih osoba, ali i izgradili proizvodne hale pojedinim tvrtkama. U početku je bilo nerazumijevanja, no činjenica je da smo sva sredstva plasirali.
Štoviše, imali smo više pozitivno ocijenjenih projekta nego sredstava, a u Milenijskoj deklaraciji PSGO je naveden kao primjer dobre prakse, kaže koordinatorica Babić te ističe kako je cijeli projekt bio svojevrsna preteča i priprema za projekte iz fondova EU-a.
Fokus PSGO-a je bio na malom i srednjem gospodarstvu na koje je otpalo 98 od 153 realizirana projekata, odnosno na edukaciju subjekata, kako bi se znali pripremiti za povlačenje sredstva iz drugih inozemnih izvora i fondova.
– Naša je investicija iznosila 2,3 milijuna kuna pa nam je iz projekta darovano 750 tisuća kuna. Natjecao sam se prije dvije godine, procedura je bila spora, ali zato već u prvoj godini imam povećanje prometa za 3 milijuna kuna, kaže zadovoljni Vulin, koji je dobivena sredstva uložio u opremu i strojeve za proizvodnju slastica, kruha, peciva, krafni i čokolade.
Željko Uzelac, vlasnik Metalnog lijeva TCG iz Benkovca i suvlasnik PZ Maslina i Vino iz Polače, smatra da su donirana sredstva premala za cjelovit oporavak područja od posebne državne skrbi.
– Mi smo za projekt tehnološkog razvoja Metalnog lijeva dobili 800 tisuća kuna bespovratno, te 700 tisuća kuna za nove trajne nasade. No, naše ukupne investicije bilo su puno veće. Program je odličan, jer je razvoj u ovim područjima nemoguć bez potpore države. Država treba pomoći ljudima koji mogu, žele i znaju, kaže Uzelac.