ZADAR– Malo je ironično da Sveučilište na kojem već više od mjesec dana ne redi polovica telefonskih linija i s njima povezana internetska mreža zbog udara groma, daje na javnu raspravi strategiju informacijsko – komunikacijske tehnologije (IKT).
Pozivajući se na odluku Senata od prije dva mjeseca prorektor prof. dr. Stipe Belak, ujedno i autor strategije koju, međutim, u elektronskom izdanju nije potpisao, „pustio” je na web stranici Sveučilišta tu strategiju u javnu raspravu, otvorenu do 9. srpnja.
Iako prijedlog strategije IKT obećava svijetlu budućnost i veću konkurentnost zadarskog sveučilišta, uz uvjet da se provede, sadašnje stanje i nije obećavajuće. Sam autor u analizi stanja navodi kako se u proteklih šest godina, od osnutka Sveučilišta u IKT infrastrukturu uložio milijun kuna. U istom razdoblju IKT resursi povećani su za 2,6 puta.
Zbog financijske krize ovo je, po Belaku „sušna „godina, a autor strategije drži kako bi se godišnje trebalo uložiti čak 700 tisuća kuna u IKT sustav. Prorektor predviđa i da bi se sadašnja financijska vezanost za resorno Ministarstvo znanosti trebala preusmjeriti na lokalnu samoupravu budući da je Sveučilište nositelj projekta Zadar – digitalni grad.
A da bi studenti za pet godina dobili mogućnost e-učenja, što se drži vrhuncem sveučilišne strategije IKT-a, uložilo bi se oko pet milijuna kuna, prema planiranoj dinamici i različitim izvorima financiranja: od Sveučilišta, lokalne zajednice, preko Ministarstva i predpristupnih fondova. Točno dva milijuna kuna trebalo bi za izradu podaktovnog centra, novog objekta koji bi omogućio sigurnost i kontinuitet IKT sustava. U proračunu za sve strateške odredbe, među koje spada i računalni centar, nadogradnja mreže, edukacija zaposlenih, e-learning, te zapošljavanje informatičara, najmanji je iznos od 20 tisuća kuna koji bi netko trebao dobiti za izradu Pravilnika o upotrebi i zamjeni IKT resursa