Nevelika općina Novigrad, koja sa samo tri naselja i nešto više od dvije tisuće stanovnika svake godine za kulturu izdvoji nevjerojatnih milijun kuna, novim je kulturno-turističkim projektom “zatresla” zagrebačke nadležne državne institucije u Zagrebu: u turističku ponudu uvrštena je dugo pripremana kulturno-povijesna ruta “Od Planite do Paškog zvona za 100 tisuća dukata”.
Ruta duga gotovo stotinu kilometara, koja se vožnjom i razgledanjem prođe u jednom danu, zasniva se na stvarnim, bogatim povijesnim činjenicama, događajima i mnoštvu detalja, koji imaju svoje priče prepune intriga, a počinje od planite (plašta) koji se u centru Novigrada, u župnoj crkvi svete Marije, čuva kao velika dragocjenost – izvezla ga je hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta (Kotromanić) dok je 1386. i 1387. godine bila zatočena u novigradskoj tvrđavi.
Paško zvono, druga dragocjenost na početku rute, također se nalazi u Novigradu, u Etnografskoj zbirci, gdje ga Novljanci čuvaju kao svetinju. To je spomen na vrijeme kad su Novljanci u Kandijskom ratu 1646. godine bježali na Pag, iako je Pagom tada harala kuga. Novljanci su sa sobom nosili zavjetni kip Gospe od Žalosti i na Pagu su mještani te godine samim čudom izbjegli smrt od kuge.
Vjerujući da su smrt izbjegli zahvaljujući novigradskom Gospinu kipu, Pažani su im darovali raskošno crkveno zvono napravljeno 1587. godine. Zvono je služilo u novigradskoj crkvi, a kad je austrougarska vojska u Prvom svjetskom ratu skidala zvona za potrebe artiljerije, Novljanci su ostali bez tri crkvena zvona, no ne i bez “Paškog zvona” jer su ga zakopali i tako sačuvali.
Spominjanje 100 tisuća dukata u nazivu rute odnosi se na poznati “iznos” za koji je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Napuljski prodao Veneciji 1409. godine Zadar, Novigrad, Vranu i otok Pag.
– Putovanje kroz povijest ide od Novigrada preko Karina, Kličevice, Ostrovice, Bribira i Vrane, te natrag u Novigrad. Turisti na ruti slušaju priču “ilustriranu” kulturno-spomeničkom baštinom, a početak je intrigantan jer se kreće od mjesta zatočenja kraljice Elizabete Kotromanić. Njezino zatočeništvo opisuje i Šenoa u svojem romanu “Kletva”.
Put vodi preko Pridrage i ranokršćanske crkve svetog Martina, franjevačkog samostana u Karinu, tvrđave Kličevice pokraj Benkovca, sve do Bribirske glavice, gdje je došla vojska osloboditi hrvatsko-ugarske kraljice Elizabetu i Mariju. Osim spomenika, priču prate pronađeni podaci koji vrve spletkama i intrigantnim pričama – kaže Plamenko Anzulović, predsjednik Turističke zajednice općine Novigrad, autor projekta povijesne rute.