GENEVA – Uređaj, čija je izgradnja trajala godinama i koštala oko 9,5 milijardi dolara, pokrenut je u 8.32 sati (po našem vremenu u 9.32) i 27 kilometara dugim tunelom na francusko-švicarskoj granici, odnosno puštena su dva snopa protona koji se kružno kreću tunelom u suprotstavljenim smjerovima a njihovim se sudaranjem treba rekonstruirati Veliki prasak.
Kako javlja londonski Times, nakon odgode od 48 sekundi, kontrolnim centrom CERN-a u Genevi prolomio se pljesak – na ekranu se vidjela slabašna zraka svjetlosti: prvi snop protona je prešao prva 3 od 27 kilometara. Sedam minuta kasnije ispucana je druga protonska zraka iz suprotnog smjera, na dvostruko veću udaljenost.
"Zraka je debljine vlasi ljudske kose", kazala je glasnogovornica Paola Capatano Associated pressu. Očekuje se sudar tih zraka.
U CERNU je trenutno okupljeno više od 8,000 znanstvenika iz 85 zemalja Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN).
Noćas su znanstvenici imali "manjih problema sa strujom" na ubrzivaču, no poručili su da zbog toga neće biti odgađanja pokusa, ni minute. Na CERN-ovim internetskim stranicama kolabirao je izravni prijenos pokusa, jer je zanimanje jednostavno preopteretilo server.
Podsjetimo, riječ je o dosad najjačem ubrzivaču podatomskih čestica koji bi znanstvenicima trebao po prvi put omogućiti da u laboratorijskim uvjetima simuliraju stanje svemira neposredno nakon Velikog praska, odnosno dobiju vrijedni podaci o starosti i strukturi svemira.
Hawking: Mogućnost stvaranja crnih rupa je manja od jedan posto, i brzo će "ispariti"
Pokus se smatra najskupljim, najspektakularnijim i najambicioznijim u povijesti znanosti, ali je i izvor kontroverzni, s obzirom da nekoliko stručnjaka, uključujući profesora Otta Roesslera, smatraju da postoji mogućnost stvaranja crnih rupa koje će progutati Zemlju.
Cijeli projekt, iza kojeg stoji CERN, je zbog toga bio predmet sudskih tužbi koje su ga bez uspjeha pokušale zaustaviti, a znanstvenicima koji u njemu sudjeluju je prijećeno smrću.
Ugledni nuklearni fizičar Stephen Hawking se okladio da Veliki hadronski sudarač (LHC), koji se danas pušta u pogon, neće pokazati Higgsov bozon.
Profesor Hawking se, pak, nalazi među većinom koja smatra da od LHC-a ne prijeti ozbiljna opasnost. U intervjuu za BBC je rekao da postoji manje od 1 posto vjerojatnosti da LHC proizvede crne rupe, a ako se one i proizvedu, "isparit" će u djeliću sekunde prije nego što naprave ikakvu štetu.
Umjesto "Božje čestice" dobit ćemo znanje za razmišljanje o paralelnim univerzumima i putovanju kroz vrijeme
Hawking, s druge strane, smatra kako Higgsov boson – ili tzv. "Božja čestica" koji se smatra Svetim gralom suvremene fizike – ipak neće biti pronađena zahvaljujući CERN-ovom pokusu, a tu je tvrdnju potkrijepio okladom od 100 funti.
Ugledni fizičar ipak podržava LHC, smatrajući kako je riječ o projektu koji će opravdati uloženi novac i resurse s obzirom da pruža mogućnost dosada nezamislivog proširenja ljudskog znanja. Hawking je tako rekao da će zahvaljujući pokusu koji započinje sutra znanstvenici moći po prvi put ozbiljno razmišljati o paralelnim univerzumima i putovanju kroz vrijeme – konceptima koji su dosada bili u isključivom domenu znanstvene fantastike.
Devedesetih im je uspjelo stvoriti WWW
Dio stručnjaka vjeruje da, čak i ako LHC doživi neuspjeh, nedostatak očekivanih novih saznanja na polju fizike će biti kompenziran novim dostignućima na polju računalne tehnologije. S obzirom na dosada nezamislive količine podataka koje se trebaju obraditi, CERN-ovi znanstvenici su razvili novu tzv. "LHC mrežu" koja omogućava obradu podataka dosad neslućenim brzinama. Slični CERN-ovi projekti početkom 1990-ih su Timu Berners-Leeju omogućili da stvori sustav danas poznat kao World Wide Web.
Sve je spremno
James Gillies, glavni glasnogovornik CERN-a, kazao je jučer da su priče o crnim rupama glupost i da najgore što se može dogoditi jest da se pri punoj snazi akcelerator ošteti samoga sebe.
"U srijedu ćemo početi 'na malo'. Započet ćemo upotrebljavanjem male količine energije, koju ćemo povećavati kako budemo upoznavali stroj", kazao je Giles AP-u. On je, naravno, uvjeren da će pokus uspjeti.
Znanstvenici koji već desetljećima rade na ovom pokusu na vrhuncu su uzbuđenja, jer će divovski akcelerator napokon moći upaliti. Ništa manje uzbuđeni nisu ni mlađi znanstvenici. Katie McAlpine, koja ima 23 godine i radi na CERN-u, čak je napravila rap spot o pokusu, koji je objavila na YouTubeu. Iznenađena je jer je pogledan više od milijun puta. AP-u je rekla da je uzbuđena zbog znanja do kojega će se doći zahvaljujući LHC-u.
Zašto su čestice teške?
Između ostaloga, taj bi superstroj trebao odgovoriti i na jedno od najbitnijih pitanja s kojim se znanost susreće, a koje je podignuto na novi nivo otkrićem nuklearne energije, odnosno atomske bombe: odakle česticama masa? Nuklearna bomba je, podsjetimo, napravila nesrazmjernu pustoš u odnosu na vlastitu veličinu i to zahvaljujući raspadanjem jezgra atoma radioaktivnih metala od kojih je sačinjena.