U petak, 17. rujna s početkom u 19 sati u Kapetanovoj kuli otvara se izložba Vrba u Zadru koju predstavlja skupina od 11 mladih i srednjih generacija umjetnika Hercegovine. 

U slavenskoj mitologiji vrba je predstavljala dolazak proljeća, prvo stablo koje se budi poslije hladnoće, vjerovalo se da preuzima na bolesti na svoje stablo i na taj način liječi oboljelog. Udruga Vrba već svojim nazivom poziva da u njenoj tražimo simboliku i da prepoznamo poziv za ponovnim buđenjem kulturnog i duhovnog aspekta života nakon svega što se događa u posljednje vrijeme. Ova izložba je jedan korak ka izlječenju duhovne i kulturne apatije u koju je svijet zapao i korak ka buđenju iz hladnog sna straha, otuđenosti, samoće i izolacije u kojem smo živjeli.

Specifičnost izložbe je u grupiranju umjetnika različitih izričaja koji su kroz kombinacije tehnika, kako modernih, tako i klasičnih u nekom novom ruhu, postigli dramatičnost prožetu jednostavnošću.

Sve ono što se dogodilo u protekloj godini ljudi su doživljavali i proživljavali na različite načine.

Prolazeći kroz radove izložene u Galeriji Kapetanova kula svatko može pronaći jedan dio sebe koje je otkrio u ovom vremenu otuđenosti i izolacije. Nekome će pažnju zaokupiti poetični izričaji Željka Korena koji ulazi unutar sebe kako bi pronašao smisao i ljepotu, zajedno s njim ka toj istoj poetičnosti teže Ivona Skočilić sa svojim pastelnim, mekanim apstrakcijama, i Ana Zadro s nježnim bojama i jasnim linijama. Na njihovu poetičnost nastavlja se Peharov eskapizam, bijeg od društva u predjele u kojima teži pronaći sebe. Izražajne boje njegovih brodova asociraju na putovanja u beskrajna prostranstva o kojima se u zadnje vrijeme moglo samo maštati. Anja Marić nas svojim stilom vraća u zaboravljeno djetinjstvo. Svoju inspiraciju crpi iz čistog, jednostavnog dječjeg crteža i ulazeći u vlastitu podsvijest izvlači iz nje najčišće u najiskrenije emocije, one koje smo zaboravili u djetinjstvu.

Kroz proteklo vrijeme, ljudi su drugačije gledali i proživljavali emocije, u otuđenosti i samoći na koju smo bili primorani vanjskim utjecajem isplivala su na površinu mnoga unutarnja previranja i strahovi, ali i neke snage za koje nismo znali da čuče u nama. Gledajući u Parićev umnoženi prikaz njegovog unutarnjeg vuka, upravo možemo prizvati sva previranja i borbe koje smo proživljavali. Vuk, usamljen i snažan asocira na sukobe koji se odvijaju u nama. Apstraktna Gesta Tamare Herceg podsjeća da je pokret u svojoj jednostavnosti prvotna i vidljiva emocionalna reakcija na unutarnja pomicanja duha.

Kroz jednostavnost tehnike i izričaja podsjeća nas da je u životu bitna gesta ma kako mala bila, jer ona pokazuje da smo živi.

Kombinacija tehnika i izlazak u prostor na djelu Tomislava Zovke pomalo iznenađuje i začuđuje. Neobičan je način spajanja dva okvira u djelu naziva Odvajanje koje u isto vrijeme ipak spaja, i iako odvojeni fizički u svijetu u kojem se nalazimo, Odvajanje pokazuje da je umjetnost ta koja može napraviti duhovni most i služiti za spajanje i ponovno približavanje jednih drugima. Mateja Galić je svojim djelom Lockdown 72 napravila jasnu usporedbu i prikazala osjećaj zatočenosti unutar metalnih rešetaka, ne samo stvarnih nego i onih unutarnjih ograničenja s kojima je bilo potrebno suočiti se. Boris Orenčuk unosi religioznu tematiku s jednostavnim figurama i neobičnom paučastom teksturom koja kao prekriva i nježno štiti. 

Video Oktoberfreund Tomislava Sopte zaokružuje predstavljanje ovih dvanaest autora. U dinamičnoj i hipnotičnoj kombinaciji videa, likovnosti i književnosti Sopta zaokružuje ovaj postav i na neki način riječima „i drveće će te zaštiti dok spavaš" ostavlja zadatak Vrbi da i dalje bude zaštitnica umjetnosti i izlječiteljica društva.

Umjetnici okupljenu oko Udruge Vrba predstavljaju perspektivnu generaciju umjetnika koji konstantno djeluju i teže ka novim promjenama. Iako je prvotna težnja grupe Vrba razvoj kulture i umjetnosti i očuvanje iste, ovim iskorakom i ovakvom izložbom koja je povezana ne samo prostorom, nego i proživljenim događajima, izašli su iz geografskih i kulturoloških okvira i temom i idejama spojili se sa svjetskim događanjima te na taj način zauvijek u umjetnost upisali i opisali povijest koju sada živimo, napisala je Ana Mikulić, mag.hist.art.