U povodu završetka nastave u ovoj akademskoj godini na Sveučilištu u Zadru danas je otvorena izložba studenata Odjela za nastavničke studije u Gospiću "Boja izgubljena i pronađena" te održano predavanje doc. dr. sc. Antonije Mlikote i Jurice Vučetića o rezultatima istraživanja talijanskih logora i fortifikacija u Zadru.

Izložba sveučilišnog odjela koji djeluje u Gospiću postavljena je u mostu između dvaju krila sveučilišne zgrade. Kako je istaknuo mentor studenata u ovoj izložbi dr. art. Marijan Richter, ovaj je prostor je vrlo zahvalan za izložbe te bi ga se moglo koristiti za razmjenu likovnih radova nastavnika koji predaju na sveučilištima i njihovih studenata.

- Radovi su nastali u okviru Festivala znanosti, kojemu je tema bila boja. Iako nam naizgled takva tema ide na ruku, našli smo se u situaciji koja je naizgled jednostavna a zapravo nije. Pokušali smo odgovoriti na pitanja što je boja koju poznajemo kroz različite kontekste i što nas sprječava da pronađemo boju u praznom prostoru iz kojeg izvire. Boju smo htjeli osloboditi simboličkog značenja koje nam stvara opterećenje, boju koja živi po sebi. Ovakve radove može bilo tko tehnički napraviti, ali vjerujem da smo izbjegli površnost, rekao je dr. Richter.

Izlagačima, predstavljačima istraživanja i A.K.A. Crescendu koji je nastupio na otvaranju zahvalila je prorektorica za studije i studente prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić.

- Ove smo godine umjesto tradicionalnog glazbeno-scenskog događaja htjeli ponuditi nešto konkretno što se radi na nekim od naših odjela, primjere izvannastavnog rada. I nastavnici i studenti u zadnjem tjednu su okrenuti izazovima ispitima, no vjerujem da će izložba oplemeniti ovaj sveučilišni prostor u materijalnom smislu, a i nas koji ju pogledamo u nematerijalnom, istaknula je Balić-Nižić.

U nastavku programa u Svečanoj dvorani održano je predavanje o talijanskim logorima i bunkerima u Zadru. Doc. Mlikota predstavila je sustav fortifikacija koji je na širem području grada nastajao od dvadesetih godina prošlog stoljeća do 1942.

- Ti bunkeri se nalaze posvuda, a evo kolega Vučetić prošlog je tjedna otkrio dva nova. Kroz naša tri projekta odlučili smo revitalizirati te prostore. Jedan od njih, najbliži gradu, u kompleksu TIZ-a, oprema se tako da se u njemu mogu vidjeti lokacije svih 230 bunkera pa on postaje svojevrsna info točka iz koje se kreće u daljnje istraživanje. Kroz istraživanja smo došli do zaključka da su bunkeri prisutni u velikom broju i da zaslužuju da ih se prezentira javnosti kao jedan od slojeva u zadarskoj prošlosti, rekla je Mlikota.

Predviđena je pješačka ruta između Crnoga i grada, a mogle bi se organizirati biciklističke rute, obilasci s konjima, quadovima i sl. Bilo je riječi i o fašističkoj arhitekturi, čiji su ostaci i danas vidljivi na zgradi Gradske uprave.

- Zgradu Gradske uprave svi gledaju s puno simpatija jer ima reljefe s hrvatskim gradovima, ali to je zapravo prikaz talijanskih pretenzija prema njima. Slike imaju fašističke oznake, a bio je predviđen i politički napis, kojemu nismo našli tragove.