ZADAR – Od 1. siječnja 2008. počela je primjena odredaba Zakona o prostornom uređenju i gradnji koje decentraliziraju izdavanje dozvola potrebnih za gradnju pa će ih umjesto Ureda državne uprave izdavati upravna tijela velikih gradova (s više od 35.000 stanovnika) i gradova županijskih sjedišta, svaki na svom području, a na preostalom području županijska upravna tijela.
Za našu sredinu to znači Grad Zadar za prostor koji pokriva svojim granicama, odnosno Zadarska županija za sve ostale 33 jedinice lokalne samouprave koje su premale da preuzmu ovaj posao. Za cijelu zemlju godina, a s njome i mandat nove Vlade, počinje izmjenama u tretmanu navodno najdragocjenijeg resursa ove zemlje – prostora. Hoće li ga najnovije promjene zaštititi od nasrtaja, uzurpacija, betonizacija i sl. tek treba vidjeti. Drugo što treba vidjeti hoće li pojednostavljenje procedure dovesti do – njenog poštovanja, dakle, legalnosti gradnji.
Smanjenje administriranja u gradnji
Riječ je o člancima 343. i 344. Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Taj je Zakon inače stupio na snagu 1. listopada 2007., a donosi smanjenje broja dozvola (upravnih akata) potrebnih za gradnju i uporabu građevina.
Za gradnju stambenog objekta površine do 400 četvornih metara i zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti površine do 600 četvornih metara umjesto lokacijske i građevinske dozvole potrebno je samo rješenje o uvjetima gradnje, a za njezinu uporabu umjesto uporabne dozvole dovoljno je tijelu koje je izdalo spomenuto rješenje dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera.
Za gradnju ostalih građevina umjesto lokacijske i građevinske dozvole potrebna je samo lokacijska dozvola i potvrđen glavni projekt. Postupak potvrđivanja glavnog projekta znatno je jednostavniji i brži od postupka izdavanja građevinske dozvole. Za te je objekte potrebna uporabna dozvola.
Za tehnološki zahtjevnije građevine (rafinerije, industrijski pogoni) potrebna je lokacijska i građevinska dozvola te objedinjeni uvjeti zaštite okoliša. Te dozvole izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a za njih je potrebna i uporabna dozvola.
Za stambene objekte do 400 četvornih metara koji su izgrađeni bez lokacijske i građevinske dozvole, a nalaze se u građevinskom području i nisu suprotni prostornom planu, potrebno je rješenje o izvedenom stanju. Za veće takve građevine potrebna je i lokacijska dozvola i potvrda izvedenog stanja.
Usklađivanje s Europom
Po Zakonu o prostornom uređenju i gradnji koji je stupio na snagu 1. listopada 2007. povezana su upravna područja prostornog uređenja i gradnje u jedinstven sustav, uvodi se i urbana komasacija kao instrument kojim se omogućuje uređenje građevinskog zemljišta u naselju te pojačava uloga zaštite okoliša u području planiranja i gradnje.
Taj je Zakon, navodi Ministarstvo, jedan od koraka k usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom za područje gradnje, posebno u dijelu energetske efikasnosti. U Zakon su uneseni instrumenti zaštite prostora koje je donijela Vlada, dodatno je pojačano sudjelovanje javnosti u procesu donošenja prostornih planova te je propisano da se planovi moraju donijeti devet mjeseci nakon provedene javne rasprave. U suprotnom javna se rasprava mora ponoviti jer je uočeno da između javne rasprave i donošenja plana prođe tri, četiri i više godine, što je, navodi Ministarstvo, nedopustivo.
Čemu se nadati u Zadarskoj županiji i Zadru?
Zakon je prihvaćen u Hrvatskom saboru 6. srpnja 2007. Njegovom primjenom očekuje se i razrješenje jednog od najproblematičnijih segmenata funkcioniranja hrvatske administracije. Naime, u svim hrvatskim područjima neriješeno je na desetke tisuća predmeta, a o bespravnosti u gradnji da ne govorimo.
Bit će ovo svakako i jedan od najtežih ispita lokalne samouprave do sad, a za Zadar i Zadarsku županiju ovo ima posebnu težinu. Poznato je kako je ovdje u jednom trenutku bilo preko 7.000 zaostalih neriješenih predmeta (istina, uvjetovanih lani označenim zadnjim rokom za podnošenje zahtjeva za građevinske "papire", nakon čega su nastupile kazne), a novi su se gomilali jer je područje Zadra i Zadarske županije jedno od prostora intenzivne gradnje u Hrvatskoj.
Zadarska županija bila je i najproblematičnija s kadrom, a sjećamo se da je sama ministrica Marina Matulović Dropulić isticala problem što se na godinama otvoren natječaj za diplomirane inženjere građevine za ove poslove nije javio gotovo nitko.
Jedan od razloga bile su relativno niske plaće s obzirom na tržišnu vrijednost koju mogu naplatiti građevinari s iskustvom u poplavi graditeljstva u ovom području. Riječ je o oko 4.000 kuna, zadnjim povećanjem blago dignutih. Grad Zadar i Zadarska županija imaju nešto veću slobodu u određivanju plaća i one jesu nešto više, pa ostaje nada da će nekoga i dobiti. Za sad je evidentno da su mahom angažirali – pravnike, a da se građevinari rijetko nalaze, a tražit će ih možda i desetak.
Njenim odlaskom mjesto čelnog čovjeka državne uprave u Zadarskoj županiji preuzeo je Damir Valčić (kao v.d. do okončanja natječaja) koji je bio pomoćnik pročelnice za gospodarstvo, odnosno resore gospodarstva i još duže prije toga pročelnik za pomorstvo.
U Zadarskoj županiji za novi upravni odjel traje natječaj, a do njegovog okončanja posao je kao v.d. preuzeo Željko Letinić, koji je također otišao iz državne službe u samoupravu, a radio je u imovinskopravnoj službi. Svi su diplomirani pravnici.
ZADAR – Od 1. siječnja 2008. počela je primjena odredaba Zakona o prostornom uređenju i gradnji koje decentraliziraju izdavanje dozvola potrebnih za gradnju pa će ih umjesto Ureda državne uprave izdavati upravna tijela velikih gradova (s više od 35.000 stanovnika) i gradova županijskih sjedišta, svaki na svom području, a na preostalom području županijska upravna tijela.
Za našu sredinu to znači Grad Zadar za prostor koji pokriva svojim granicama, odnosno Zadarska županija za sve ostale 33 jedinice lokalne samouprave koje su premale da preuzmu ovaj posao. Za cijelu zemlju godina, a s njome i mandat nove Vlade, počinje izmjenama u tretmanu navodno najdragocjenijeg resursa ove zemlje – prostora. Hoće li ga najnovije promjene zaštititi od nasrtaja, uzurpacija, betonizacija i sl. tek treba vidjeti. Drugo što treba vidjeti hoće li pojednostavljenje procedure dovesti do – njenog poštovanja, dakle, legalnosti gradnji.
Smanjenje administriranja u gradnji
Riječ je o člancima 343. i 344. Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Taj je Zakon inače stupio na snagu 1. listopada 2007., a donosi smanjenje broja dozvola (upravnih akata) potrebnih za gradnju i uporabu građevina.
Za gradnju stambenog objekta površine do 400 četvornih metara i zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti površine do 600 četvornih metara umjesto lokacijske i građevinske dozvole potrebno je samo rješenje o uvjetima gradnje, a za njezinu uporabu umjesto uporabne dozvole dovoljno je tijelu koje je izdalo spomenuto rješenje dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera.
Za gradnju ostalih građevina umjesto lokacijske i građevinske dozvole potrebna je samo lokacijska dozvola i potvrđen glavni projekt. Postupak potvrđivanja glavnog projekta znatno je jednostavniji i brži od postupka izdavanja građevinske dozvole. Za te je objekte potrebna uporabna dozvola.
Za tehnološki zahtjevnije građevine (rafinerije, industrijski pogoni) potrebna je lokacijska i građevinska dozvola te objedinjeni uvjeti zaštite okoliša. Te dozvole izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a za njih je potrebna i uporabna dozvola.
Za stambene objekte do 400 četvornih metara koji su izgrađeni bez lokacijske i građevinske dozvole, a nalaze se u građevinskom području i nisu suprotni prostornom planu, potrebno je rješenje o izvedenom stanju. Za veće takve građevine potrebna je i lokacijska dozvola i potvrda izvedenog stanja.
Usklađivanje s Europom
Po Zakonu o prostornom uređenju i gradnji koji je stupio na snagu 1. listopada 2007. povezana su upravna područja prostornog uređenja i gradnje u jedinstven sustav, uvodi se i urbana komasacija kao instrument kojim se omogućuje uređenje građevinskog zemljišta u naselju te pojačava uloga zaštite okoliša u području planiranja i gradnje.
Taj je Zakon, navodi Ministarstvo, jedan od koraka k usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom za područje gradnje, posebno u dijelu energetske efikasnosti. U Zakon su uneseni instrumenti zaštite prostora koje je donijela Vlada, dodatno je pojačano sudjelovanje javnosti u procesu donošenja prostornih planova te je propisano da se planovi moraju donijeti devet mjeseci nakon provedene javne rasprave. U suprotnom javna se rasprava mora ponoviti jer je uočeno da između javne rasprave i donošenja plana prođe tri, četiri i više godine, što je, navodi Ministarstvo, nedopustivo.
Čemu se nadati u Zadarskoj županiji i Zadru?
Zakon je prihvaćen u Hrvatskom saboru 6. srpnja 2007. Njegovom primjenom očekuje se i razrješenje jednog od najproblematičnijih segmenata funkcioniranja hrvatske administracije. Naime, u svim hrvatskim područjima neriješeno je na desetke tisuća predmeta, a o bespravnosti u gradnji da ne govorimo.
Bit će ovo svakako i jedan od najtežih ispita lokalne samouprave do sad, a za Zadar i Zadarsku županiju ovo ima posebnu težinu. Poznato je kako je ovdje u jednom trenutku bilo preko 7.000 zaostalih neriješenih predmeta (istina, uvjetovanih lani označenim zadnjim rokom za podnošenje zahtjeva za građevinske "papire", nakon čega su nastupile kazne), a novi su se gomilali jer je područje Zadra i Zadarske županije jedno od prostora intenzivne gradnje u Hrvatskoj.
Zadarska županija bila je i najproblematičnija s kadrom, a sjećamo se da je sama ministrica Marina Matulović Dropulić isticala problem što se na godinama otvoren natječaj za diplomirane inženjere građevine za ove poslove nije javio gotovo nitko.
Jedan od razloga bile su relativno niske plaće s obzirom na tržišnu vrijednost koju mogu naplatiti građevinari s iskustvom u poplavi graditeljstva u ovom području. Riječ je o oko 4.000 kuna, zadnjim povećanjem blago dignutih. Grad Zadar i Zadarska županija imaju nešto veću slobodu u određivanju plaća i one jesu nešto više, pa ostaje nada da će nekoga i dobiti. Za sad je evidentno da su mahom angažirali – pravnike, a da se građevinari rijetko nalaze, a tražit će ih možda i desetak.
Njenim odlaskom mjesto čelnog čovjeka državne uprave u Zadarskoj županiji preuzeo je Damir Valčić (kao v.d. do okončanja natječaja) koji je bio pomoćnik pročelnice za gospodarstvo, odnosno resore gospodarstva i još duže prije toga pročelnik za pomorstvo.
U Zadarskoj županiji za novi upravni odjel traje natječaj, a do njegovog okončanja posao je kao v.d. preuzeo Željko Letinić, koji je također otišao iz državne službe u samoupravu, a radio je u imovinskopravnoj službi. Svi su diplomirani pravnici.