Županijska skupština Zadarske županije na sjednici održanoj 21. rujna 2023. godine izglasala je odluku o donošenju Plana razvoja otoka Zadarske županije 2021. - 2027. Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, govori o usvajanju dokumenta i o sljedećim koracima u njegovoj provedbi.

- Obnova kulturne baštine, podizanje energetske učinkovitosti javnih zgrada, jačanje kapaciteta žurnih službi... primjeri su projekata čija realizacija je planirana na otocima zahvaljujući sredstvima iz EU fondova. Da bi bespovratna sredstva mogla „stići" na otoke nužno je bilo osigurati strateški okvir ulaganja. On je pak definiran kroz Plan razvoja otoka Zadarske županije, dokument koji sukladno zakonskim okvirima nosi naziv Plan razvoja otoka Zadarske županije 2021. - 2027., Teritorijalna strategija razvoja otoka Zadarske županije, te je izrađen kao dodatak Planu razvoja Zadarske županije 2021. - 2027.

Donošenje ovog dokumenta jedan je od glavnih preduvjeta za provedbu Integriranog teritorijalnog programa (ITP) za otoke u okviru kohezijske politike Europske unije, odnosno preduvjet povlačenju bespovratnih sredstava namijenjenih otocima Zadarske županije.

Naime, za razvoj pametnih i održivih otoka u ITP-u na nacionalnoj razini je izdvojeno ukupno 150 milijuna eura, a od toga je 25,6 milijuna eura bespovratnih sredstava koja će biti na raspolaganju za otoke Zadarske županije. Sredstva su namijenjena jedinicama lokalne samouprave i javnopravnim tijelima, a isključivo za javnu infrastrukturu i to za integrirane projekte koji će svojom realizacijom doprinositi poboljšanju kvalitete života i rada u više otočkih mjesta i općina.
Zadarska županija prva je županija u Hrvatskoj koja je izradila i donijela ovaj dokument, a koji je obavezan za svih sedam obalno-otočnih županija.
Idući korak je potpisivanje Sporazuma između Zadarske županije i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.

Agencija ZADAR NOVA, kao regionalni koordinator razvoja, najprije je odlukom Skupštine Zadarske županije izrađivala dokument, a sad je dobila ulogu jedinice za koordinaciju provedbe Teritorijalne strategije. Ugovaranje projekata i početak realizacije očekuje u drugoj polovici 2024. godine, a tome će prethoditi i javno savjetovanje te objava poziva za prijavu projektnih prijedloga.

* Na otočanima je sada da pripremaju projekte?

- Agencija ZADRA NOVA kao regionalni koordinator podrška im je u tom procesu. Naglasak je na suradnji otočnih jedinica lokalne samouprave i ostalih lokalnih otočnih dionika. Direktivama, koje su nam bile okvir prilikom izrade dokumenta, zadano je kako naglasak kod projekata mora biti na integriranosti. To znači da svaki od projekata koji će se financirati ovim sredstvima ne smije biti usmjeren na samo jedno mjesto ili naselje na otoku ili na jednu općinu. Cilj je kroz svaki projekt povezati otoke i njihove potrebe. Pokazati kako se suradnjom mogu riješiti izazovi, koji se razlikuju od otoka do otoka ali sinergijom i suradnjom se može raditi na njihovom zajedničkom rješavanju.

Sudjelovanje lokalnih otočnih dionika i ostalih partnerskih institucija u oblikovanju i provedbi Teritorijalne strategije razvoja otoka formalizirano je kroz sudjelovanje Radne skupine - Otočnog partnerstva. Sad kad je dokument donesen, Radna skupine - Otočno partnerstvo, nastavlja s radom, te će uloga Radne skupine biti ključna, jer će svaki projekt morati dobiti i suglasnost Radne skupine. Radna skupina je tijelo koje se sastoji od 37 članova, i u njemu su uz predstavnike Zadarske županije i jedinica lokalne samouprave koje u svom sastavu imaju nastanjene otoke, predstavnici službi koje rade i nude usluge na otocima, tj. predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora koji djeluju na otocima.

* Spomenuli ste primjere projekta koji će se moći financirati. Hoće li 25,6 milijuna biti dovoljno za sve potrebe?

- Naravno, da je više raspoloživog novca uvijek bolje, ali 25,6 milijuna eura bespovratnih sredstava za naše otoke zaista je značajan iznos. Riječ je povijesnoj prilici jer do sada nije postojala ovoliko velika financijska prilika za otoke.

Od samog početka izrade Plana razvoja otoka, brojni otočni dionici su bili aktivni u oblikovanju dokumenta. Predstavnici općina i gradova koji u svom sastavu imaju otoke sami su predlagali projekte za definiranje prioritetnih ulaganja. Prema zaprimljenim potrebama i projektima, najveće su potrebe za unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture na otocima te za kulturne usluge. Tu su i projekti unaprjeđenja energetske učinkovitosti i jačanja kapaciteta civilne zaštite za borbu protiv prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama kroz jačanje kapaciteta sigurnosnih službi i sustava civilne zaštite razvojem povezane infrastrukture i primjenom novih tehnika i tehnologija.

Na temelju toga su definirana područja ulaganja teritorijalne strategije. Ključna područja ulaganja Teritorijalne strategije razvoja otoka su četiri operacije usmjerene ka:

• održivom upravljanju, očuvanju i korištenju otočnog prostora, za što je planirano 7,2 milijuna eura
• unaprjeđenju poslovne i javne infrastrukture na otocima, za što je planirano 8,4 milijuna eura
• valorizaciji kulturne baštine i razvoju kulturnih usluga, za što je planirano 5 milijuna eura, te
• poticanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energija na otocima, za što je planirano 5 milijuna eura.

Riječ je zaista o značajnim sredstvima, koja kad se bespovratnim sredstvima pridoda i obavezno sufinanciranje projekata, iznose preko 30 milijuna eura. Ovo je velika i jedinstvena razvojna prilika za naše otoke, koji kroz suradnju mogu napraviti veliki razvojni iskorak.