Morski.hr prenio je priču s Vira u kojoj u su glavni akteri Mađari, koji su nesvjesni važnosti periski te pomora istih u Jadranu, ponosno izvadili dvije s plaže na Viru.

Naime, Morskom.hr obratila se tehnička suradnica Hrvatskog veterinarskog instituta, Angela Bradarić. Njoj je jučer kolega Vedran, ronilac iz RK Nautilus, koji je slučajno bio na plaži za vrijeme incidenta, poslao slike s plaže. Ubrzo nakon toga uslijedila je akcija u kojoj je pozvana policija.

Mađari su bili šokirali se kad su čuli da je u Jadranu samo 24 žive periske, za koje se smatra da su možda prirodno otporne na parazite koje su uzrokovale pomor ostalih jedinki još 2019.

Ipak urazumljeni, vratili su periske u more pri dolasku policije, a ronilac Vedran je za to vrijeme održao kratku edukciju zatečenim Mađarima. Angela ima samo riječi hvale i za PU zadarsku, koja osim što je izvrsno informirana o periskama, je i brzo intervenirala, u svega 20 minuta.

- I oni su kao i mnogi drugi smatrali perisku živom ako strši iz pijeska...Vedran ih je poučio da moraju mahnuti rukom iznad nje da vide je li se zatvara, jer to znači da je živa, izjavila je Angela te spomenula kako je poslala i edukativni tekst na engleskom.

Periska (pinna nobilis), naš najveći školjkaš i endemska vrsta Mediterana, strogo je zaštićena školjka te je njeno vađenje i posjedovanje zabranjeno, a štiti je Zakon o zaštiti prirode te se radi o kaznenom djelu. Pravilnikom o strogo zaštićenim svojtama, periska je svrstana u strogo zaštićene zavičajne svojte. Najstrože je zabranjeno njeno vađenje i posjedovanje, bez obzira radi li se o tada živom ili već mrtvom primjerku.

- Naime, mrtvi primjerci su itekako od koristi za morski ekosustav. Njihova ljuštura služi kao izvrsno sklonište ostalim organizmima na dnu, koji u pjeskovitom dnu najčešće nemaju zaklon. Budući da periska ima tvrdi supstrat, ona predstavlja čvrsto tlo za kamenice, ribe i ostale morske stanovnike.

057 je također kontaktirao Angelu, a ona je pobliže objasnila što se zapravo dogodilo s periskama u Jadranu.

- Istraživački tim Hrvatskog veterinarskog instituta iz Zagreba je sa stručnjacima nacionalnog parka Mljet tijekom proljeća i jeseni 2019. godine proveo istraživanje na vanjskim uvalama otoka Mljeta i u najvećem prirodnom staništu plemenite periske u Jadranu, u Malom jezeru. U laboratorijima instituta histopatološkim i molekularnim metodama dokazana je prisutnost parazita Haplosporidium pinnae i bakterije Mycobacterium spp, koji su prepoznati kao uzročnici pomora plemenite periske, objasnila je Ađela. Znanstvenici kažu kako parazit naseljava probavnu žlijezdu periske, tamo se hrani i umnaža, iscrpljuje i izgladnjuje perisku koja postaje sve slabija te tako laka meta za bakteriju. Zajedno su u kratkom vremenu doveli perisku do izumiranja.

Skupina entuzijasta, hrvatskih znanstvenika i stručnjaka, pokrenula je inicijativu za spas plemenite periske PinnAdriaNet. Zahvaljujući Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja uz izdašno sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2020. godine inicijativa je prerasla u Projekt očuvanja plemenite periske u Jadranu.
 
- Jadran je podijeljen u 3 partnerstva koja okupljaju sve znanstvene i stručne institucije: sjeverni koji koordinira Nacionalni park Brijuni, za srednji je nadležan Park prirode Telašćica, a za južni Javna ustanova More i krš iz Splita. Mediteranski protokol IUCN-a izrade kolektora za praćenje razmnožavanja plemenite periske i prihvat njihove mlađi je primijenjen i na Jadranu. Od 2020. godine kolektori se postavljaju diljem Jadrana, a pronađene juvenilne jedinke, bebe periske,
čuvaju se u Plemenitom utočištu Aquariuma u Puli, stoji u promidžbenom tekstu, koji ide uz promidžbeni video s obzirom da je pretraživanje podmorja za živim jedinkama postao imperativ.



Angela je naglasila koliko je važno educirati ljude. Mađari, akteri ove priče, ipak neće biti kažnjeni, jer osim što su vratili perisku, a postupali iz neznanja, naknadno su educirani.

- Kako su i sami ronioci, smatramo da će prenijeti svojoj zajednici ovo što su naučili na teži način na svom godišnjem. Svakako smo više napravili na taj način, nego da smo napisali kaznu, zaključila je Angela, koja u svom istraživačkom timu radi sa dva veterinarska epidemiologa, dr.sc. Željkom Mihaljevićem (predstojnikom odjela za patologiju HVI) te s izv.prof. Miroslavom Benićem (predstojnikom odjela za bakteriologiju i parazitologiju HVI).