Kada stupi na dužnost 1. listopada, prof. dr. Josip Faričić sa 47 godina bit će najmlađi rektor u Hrvatskoj.
On je izabran ovaj tjedan na sjednici Senata Sveučilišta u Zadru. Malo ga je, kaže, iznenadilo da je bio jedini kandidat jer je zadarsko sveučilište ustanova koja njeguje bogatstvo različitosti, a takav je i sastav Senata. Prorektor Faričić dobio je podršku aklamacijski.
– S tim sam počašćen, ali i zadužen jer takvo očekivanje nosi odgovornost. Bio sam spreman za to, rekao je u svom nastupnom razgovoru za Radio 057. U tom je razgovoru novi zadarski rektor podsjetio i na svoj prvi medijski nastup i to baš na Radiju 057 dok je bio srednjoškolac.
Kao član ekipe biološkog smjera Centra Juraj Baraković pobjednici su prve generaciji kviza Gaudeamus. U timu s Blankom Drčelić (danas farmaceutkinjom) i Vandi Montabelom koji je bio direktor Maraske, pobijedili su u znanju sve gimnazijske ekipe. Sjeća se kako su im protivnici bili, među ostalima, danas poznatija Mima Simić, liječnica Ana Gverić, župan Marko Jelić…
_1685017132.jpg)
Josipa Faričića je obiteljska ekonomska situacija navela da ostane u Zadru.
– Ja sam iz radničke obitelji i tada sam dvojio hoću li ostati doma studirati ili na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, kazao je Faričić, danas u trajnom zvanju profesora. Povijest je bila i ostala njegova prva ljubav. Već u 4. razredu osnovne škole, pročitao je Ilijadu i Odiseju. U petom su ga zvali Grk, vratio je film novi zadarski rektor. Faričić je na Filozofskom fakultetu, uz povijest upisao geografiju koja je taman bila novi studij.
Već na četvrtoj godini imao je punu satnicu u dvije zadarske srednje škole kao nastavnik. Od tada je napravio impresivnu karijeru, vrhunac koje je redovito članstvo od 2014. godine u Europskoj akademiji znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Salzburgu.
Na zadarskom sveučilištu završava treći mandat prorektora. Resor mu je strategija razvoja, izdavaštvo i najosjetljiviji dio – ljudski resursi.
Kao da ste pripremani za mjesto. Koliko će se razlikovati sadašnji posao prorektora od rektorskog?
– Sadašnja rektorica Dijana Vican vrlo je kolegijalno vodila ustanovu i uvažavala prijedloge nas prorektora. Sudjelovao sam u upravi i surađivao s rektoricom kao i s prethodnim rektorom Antom Uglešićem. Ima uvid u posao rektora. To je veća dimenzija i odgovornost. Bit će i više protokolarnog dijela kojeg baš i ne obožavam.
Kakva je Vaša vizija Sveučilišta, odnosno što bi bio Vaš program s kojim ste se kandidirali?
Sveučilište je mehanizam koji se razvija i mijenja. S jedne strane poteškoća je napraviti odmak od onoga u čemu si i sam sudjelovao. Želim reći da je moja nova pozicija rektora relativna – uz uvažavanje svega što je dobro od prije, a na drugoj strani, potrebno je gledati naprijed. Neke stvari će se svakako mijenjati. Prvo zato jer sazrijevaju, ali i zato što živimo u vremenu intenzivnih promjena. Postoji potreba prilagođavanja u nekim stvarima. Ali isto tako, u onoj mjeri u kojoj je moguće, neka mi budemo ti koji će sukreirati našu budućnost.
_1685017173.jpg)
Kao novi rektor kako osobno vidite i doživljavate Sveučilište u Zadru?
Dio zadarskog sveučilišta je i Gospić od kojeg nas dijeli Velebit. Nastojat ću graditi tunele i uživati u krajoliku i razlikama koje postoje. Trebat će još raditi na još većoj vidljivosti, ali svi ćemo morati biti svjesni tzv. „gole istine”. A to je da svake godine imamo sve veći broj upisnih mjesta, a broj učenika je sve manji. To je veliki raskorak, osobito za neke esencijalne studije koje ne možemo popuniti. Svjesni smo potrebe okretanja prema STEM području što ćemo i nadalje pratiti. Nadam se da ćemo biti jaka poluga, usudio bi se reći i civilnog društva. Sveučilište se mora pozicionirati kao ustanova koja će progovarati o aktualnim temama. Šteta bi bila da sva ta znanstvena dostignuća začahurimo i da ne promoviramo mnoge naše vrijedne pojedince i njihov znanstveni rad. Treba hrabro progovarati o problemima koja postoje u društvu i zajednici. Sveučilište vidim kao objektivnog sugovornika, generatora razvoja a u nekim segmentima i korektiv. Osvješćivati javnost i pridonositi zajednici, naš je zadatak osigurati studentima i profesorima najbolje uvjete rada.
Planirate li u Vašem mandatu i dalje raditi na infrastrukturi za studente. Grad Zadar najavio je tri kadrovska stana za profesore sa Sveučilišta.
– Cijenim sve plemenite ideje u Gradu, ali mislim da je bilo nespretnosti u komunikaciji. Sveučilište nitko nije pitao za ta tri stana. Socijalno sam osjetljiv. Mislim da ima dovoljno socijalno ugroženih građana, a mi sa Sveučilišta ćemo se snaći. Neka radije taj stambeni fond podijele onima kojima je potrebno. To nije floskula. Kadrovi su potrebni, ali mi nemamo institucijski okvir za privući neka imena i ta tri stana ništa ne rješavaju. To se rješava na drugi način u samom sustavu. Na Sveučilištu je 650 zaposlenih, od čega 450 u znanstveno – nastavnom sustavu. Stambeno pitanje je svima bitno, ali to se rješava drugim metodama.
Kako ćete studentima rješavati problem sa stanovanjem u turističkom gradu?
– Zadar je vrlo atraktivan grad. Tri četvrtine studenata dolazi izvan Županije. Oni doista imaju problem zbog turizma. Nekad su studenti stanovali na Poluotoku, Voštarnici na Relji, a sad su potisnuti u duge kvartove. Za studente smo postali preskup grad. Imamo već planove i građevinsku dozvolu za STEM projekt. To je binarni kompleks između starog i novog studentskog doma – STEM zgrada i dormitorija s nekoliko stotina ležajeva za studente. Bdijemo da dobijemo EU financiranje. I to je investicijski zalogaj koji će biti važan za sve studente.
Prorektor Faričić je za izbor na dužnost rektora dobio jako puno čestitki, naravno preko „fejsa” od svojih studenata. Iako prema zakonu, Rektor ne mora sudjelovati u nastavi, prof. Faričić koji, kako kaže, obožava rad s ljudima, osobito mladima, zadržat će jedan kolegij.
– Imam afinitet za prenošenje znanja. Dosta dajem i dosta od njih tražim. Nastojat će zadržat jedan kolegij i da se ne uljuljka u administraciju, održavat će nastavu koliko god bude mogao iako prema zakonu ne mora, otkrio nam je među ostalim novi zadarski rektor. I dalje ponosan na svoje podrijetlo s Rave koja je “centar svita” kao i mamin Zemunik. Josip Faričić je otac troje djece.
