Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježen je ove godine 22. svibnja u cijelom svijetu, kao spomen na datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti, 22. svibnja 1992. godine. Biološka raznolikost označava sveukupnost raznolikosti života na Zemlji - staništa, vrsta i gena, te njezin poremećaj može imati dalekosežne posljedice na ekosustave, ali i na čovjekov život i blagostanje.

Vjeruje se da je tijekom geološke prošlosti na Zemlji živjelo između 10 i 30 milijuna vrsta. Veća njih je odumrla, što je bio prirodan proces evolucijskog pritiska i promjene uvjeta za život na planetu. Međutim, taj je proces rapidno ubrzan s industrijskom revolucijom, podizanjem temperature kao posljedice ispuštanja CO2 u zrak te pretvaranjem šuma i travnatih predjela u urbanizirana područja i poljoprivredne površine. Trenutačna je procjena da na svijetu živi oko dva milijuna vrsta, no s ovakvim ubrzanim odumiranjem postoji velika prijetnja opstanku čak i ljudske vrste.

Ovaj dan u Zadru je prigodno obilježen završnom konferencijom projekta MEDITERATRI, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, kojemu je cilj bio utvrditi kako način gospodarenja vezan za primjenu pojedinih pesticida utječe na bioraznolikost beskralješnjaka u mediteranskim kulturama. Time su stečena nova znanja o održivosti beskralješnjaka predatora kao ključne skupine u integriranoj i ekološkoj zaštiti bilja u poljoprivredi, a smanjenju korištenja insekticida, čije korištenje ubija vrste ključne za zdravlje ekosustava u cjelini.
O značaju bioraznolikost na konferenciji je govorio izv. prof. dr. sc. Zoran Šikić, predsjednik Upravnog vijeća Nature Jadera, ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije.

- Hrvatski sabor, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odlučio je da se 22. svibnja u Hrvatskoj obilježava i kao Dan zaštite prirode. Pored ostaloga obilježavanje Dana biološke raznolikosti provodi se s naglaskom na bioraznolikost kao temelju prehrane i zdravlja s ciljem ukazivanja na činjenicu koliko naša prehrana i zdravlje te općenito dobrobit naše planete ovise o raznolikosti i zdravim ekološkim sustavima. Naravno da je obilježavanje povezano i s ostalim ciljevima održivog razvoja kao što su ublažavanje klimatskih promjena, obnovom ekosustava, osiguravanjem čistih voda i sličnim.

Potpuno je razvidno da i projekt MEDITERATRI zbog koga smo se okupili, a u kome su znanstvenici u suradnji s poljoprivrednicima istraživali hranidbene odnose s ciljem razvoja biološke zaštite bilja i utvrđivanja putova prijenosa pesticida, te utjecaj načina upravljanja na biološku raznolikost, značajno doprinosi prije navedenim ciljevima i to ne samo s odabirom dana ove konferencije već sadržajem, rezultatima i primjenom istih u našem djelovanju.

Mi u Naturi Jaderi smo potpuno svjesni da je očuvanje prirode sveobuhvatan, multidisciplinaran i integrirani proces, jer zaštita prirode je naše zajedničko pravo i obveza. Zaštitu prirode u odnosu na početke kad je bili zasnovana na volonterizmu danas trebamo graditi na znanju i odgovornim i promišljenim akcijama i tu vidimo i našu ulogu kao onih koji integriraju a nikako ne isključujuću. Pred nama su veliki izazovi te vjerujem da ćemo svi skupa moći odgovoriti na iste, rekao je Šikić.

Biološka raznolikost se posljednjih desetljeća ubrzano smanjuje, uglavnom zbog načina korištenja zemljišta, onečišćenja okoliša te klimatskih promjena. Intenzivna poljoprivreda i uporaba pesticida promijenili su kvalitetu tla, ugrožavajući time ne samo biološku raznolikost faune tla i funkcioniranje ekosustava već i zdravlje ljudi koji iz njega dobivaju hranu.

- Europa ima ambiciozan plan do 2030. godine za 25 posto povećati površinu zemljišta pod ekološkom upravljanjem, a najmanje 10 posto zemljišta zadržati s visokom krajobraznom vrijednošću. Potiče se istraživanje održivih poljoprivrednih inovacija, tehnologija te smanjivanje upotrebe pesticida. Presudno je očuvati opskrbu hranom, ali poljoprivredni proizvođač mora biti bolje educiran i razumjeti ekonomsku komponentu biološke raznolikosti. Kad se ona jednom izgubi, kao što su je izgubile neke zemlje EU, velika sredstva daju jako niske rezultate, rekao je na konferenciji izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos, ističući kako 75 posto prehrambenih kultura ovisi o kukcima oprašivačima. Povremeno o tome imamo saznanja kroz napise o pomoru pčela, no o solidarnim oprašivačima malo znamo.

Dr. sc. Lucija Šerić Jelaska s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta ovako je sažela poruku projekta i bioraznolikosti:

- Kada ode samo jedna vrsta iz biosustava, otišle su i sve interakcije koje subile povezane s tom vrstom. Biološka raznolikost održava ekosustav zdravim. Osigurava čisti zrak, svježu vodu, kvalitetno tlo i oprašivanje biljaka. Mediteran je područje visoke bioraznolikosti, ali i među najosjetljivijim sustavima na svijetu. Klimatske promjene i druge globalne ugroze djeluju na naše području tako da bismo mogli ostati bez maslinika i vinograda kao neizostavnog dijela mediteranskog krajolika i načina života, poručila je Šerić Jelaska.