Hrvatska poljoprivredna komora organizirala je Mediteranski kongresa pod naslovom „Mogućnosti i perspektive razvoja ekstenzivnog stočarstva na hrvatskom kršu” koji je održan jučer u Benkovcu.
– Sudionici skupa zaključili su kako je za proizvođače na ovom području od izuzetne važnosti mogućnost planiranja proizvodnje i poslovanja osobito u dijelu zakupa državnog ali i privatnog poljoprivrednog zemljišta. Naime, slažu se kako je potrebno stopirati brisanje Arkod čestica koje su u tuđem privatnom vlasništvu, ukoliko vlasnik ne potražuje isto, a gospodarenje tog zemljišta je privedeno svrsi. Zbog neriješenih i nesređenih imovinsko pravnih odnosa treba odgoditi brisanje iz Arkoda privatnih parcela za koje nema ugovora. Jedan od glavnih zaključaka je i da uzimanje kvalitetnog pašnjačkog poljoprivrednog zemljišta u građevinske svrhe ne doprinosi održivosti poljoprivredne i stočarske proizvodnje, te da je potrebno planiranje kroz prostorni plan koja je namjena zemljišta odnosno da bi se prednost uvijek trebala davati poljoprivredi i stočarstvu”, priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Okupljeni stočari na kongresu su naglasili kako je od izuzetne važnosti povezivati proizvodnju i raditi na stvaranju i povećanju dodatne vrijednost, a za to su potrebne snažne potpore, pri čemu su pojedini sudionici dali prijedlog kako je potrebno snažnije valorizirati proizvodnju po grlu stoke, a ne da se potpore daju isključivo po hektaru obradive površine. Nužno je udruživanje kroz zadruge, ali i izmjena zakona o Zadrugama kako bi se olakšalo udruživanje i osnažilo proizvodnja u krškim područjima Isto tako potrebno je brendiranje krškog područja te povezivanje s turizmom.
Zaključak je, među ostalim, i da se krene u rješavanje problema zakupa šumskog zemljišta, na način da se pronađu moguća rješenja kroz izmjene Uredbe o zakupu šumskog zemljišta. Istaknuto je i kako treba jasnije regulirati kontrolu pašnjaka te u pravilniku o IAKS mjerama precizno definirati način i vrijeme kontrola Agencije za plaćanje.
Rad u stočarstvu je vrlo specifičan i traži određeni senzibilitet za rad sa stokom a to se može ostvariti samo ako je osoba već prije imala u obitelji stoku i odgojena je sa takvim afinitetom. Iskustvo govori da se ljudi koji su odrasli u gradu se teško mogu prilagoditi radu sa stokom ili su to rijetke iznimke. Veće plaće u drugim sektorima, ali i bolji uvjeti rada dovode do toga da stočari više ne mogu naći pastira ili pomoćne radnike u poljoprivredi bez obzira kolika im se plaća ponudi.
Sudionici kongresa slažu se kako će se poljoprivredom, a naročito stočarstvom u regiji Jadranske Hrvatske u skorije vrijeme baviti samo entuzijasti, istaknuto je na Kongresu.
Poljoprivredni proizvođači, posebice oni koji se bave intenzivnim stočarstvom, smatraju kako klimatske promjene kao posljedicu imaju kasne proljetne mrazeve, suše i ekstremno visoke ljetne temperature što sve uzrokuju sve kraći period u kojem je moguće napasivati stoku. Od nekadašnjih uobičajenih 180 dana hranjenja stoke sad se taj dan hranjenja stoke penje na 230 do 250 što uzrokuje dodatne troškove proizvodnje, a na to se na žalost ne može utjecati i nema konkretnog rješenja.
Jedan od važnih i ne manje bitnih problema su štete od divljih životinja, naročito od velikih zvijeri, koje kod većini poljoprivrednika iznosi od 5 do 10 posto uzgojene teladi ili janjadi. Isto tako problem su i štete od divljači, pretežno od divljih svinja na pašnjacima i livadama budući da lovačka društva nemaju ljudskog niti financijskoga kapaciteta za rješavanje toga problema, a poljoprivrednici trpe ogromne štete i kroz manji prinos trave i sijena, ali i kroz skupno i dugotrajne sanacije gdje najčešće tri godine poslije nastanka štete nema trave niti ispaše.
Kao jedan od ključnih problema koji je naglašen na Kongresu je nedostatak radne snage. Naime, kako je istaknuto na Kongresu cijela Jadranska regija, u kojoj je turizam i gospodarstvo oslonjeno na turizam, sa čak preko 80 posto BDP-, a ima velikih problema sa nedostatkom radne snage. Zbog toga se mladi ljudi radije odlučuju za zanimanja i poslove u turizmu i djelatnostima vezanim na turizam od poljoprivrede i naročito stočarstva.