Ususret Svjetskom danu turizma Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru sinoć je, u prostorijama Jedriličarskog kluba Uskok, organizirao okrugli stol „Turizam kakav želimo". Zbog najavljene kiše odgođeno je čišćenje plaže Vitrenjak, u kojemu će, u novom terminu, kako je najavljeno, uz učenike Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole sudjelovati studenti novog diplomskog studija Održivi razvoj turizma.

Učenici EBTŠ uvodno su prezentirali rezultate istraživanja „Zadovoljstvo lokalnog stanovništva razvojem i utjecajem turizma u gradu Zadru", u kojemu su kao najpozitivnije strane turizma istaknute veća potrošnja i rast zaposlenja, dok je najveće nezadovoljstvo domaćih žitelja vezano uz nedostatak parkirališnih mjesta tijekom sezone.

Nastavnici s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti doc. dr. sc. Tomislav Klarin i dr. sc. Gabrijela Vidić prezentirali su rezultate fokus grupa provedenih u Ravnim kotarima s različitim dionicama i predstavili strateški okvir, akcijski plan i smjernice za razvoj održivog razvoja turizma tog područja. Kao prednosti Ravnih kotara i Bukovice istaknuti su prirodna i kulturna baština, gastronomija, mir, blizina obale, seoski turizam, a najlošije je stanje s ponudom izleta i lokalnim transportom. Razvoj turizma tamošnji žitelji i dionici turističke ponude uglavnom vežu uz poljoprivredu i enogastronomsku ponudu.

 

Središnji dio večeri bio je okrugli stol na temu „Turizam kakav želimo", u kojemu su sudjelovali predsjednik Udruženje hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije Mihaela Kadija, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Danijel Katičin, ravnateljica Zadar Cruise Port - Putničke luka Gaženica Rebeka Pevec te menadžer u Turisthotelu Ivan Niseteo, uz moderiranje izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić.

- Teško je uvijek slušati kritike na račun našeg turizma, no on je dobar, a vrhunac sezone donosi opterećenje u većini destinacija. Svjesni smo da takve situacije ponekad teško padaju žiteljima i da je potrebno rješavati neke probleme. Oni koji zarađuju od turizma su zadovoljni, realni sektor također, a mi moramo raditi na tome da povećamo udio hotelskog smještaja, a ne da se on smanjuje, rekla je Kadija.

Ravnatelj Parka prirode Danijel Katičin istaknuo je kako je ovoj ustanovi primarna zaštita prirode, a ne posjećivanje, od kojeg se ipak ostvaruju značajni prihodi. Veću štetu čini im odlaganje otpada i nekontrolirana poljoprivredna proizvodnja, posebice upotreba pesticida. Na sreću ili nažalost, Vransko jezero nije dostiglo izazove poput uvale Mir, Roškog slapa ili Plitvičkih jezera, koji su došli u fazu da moraju zaustavljati posjetitelje.

Tomislav Fain kao veliki problem ističe neprijavljivanje gostiju, što potkrepljuje brojkama.

- U Zadru imamo registrirano 33 tisuće glavnih kreveta, uz pomoćne i neprijavljene, bilo je dana kada nije bilo slobodnog u gradu, a maksimalno smo ih imali 19 tisuća prijavljenih! Siguran sam da ih ima još barem toliko! Nisu privatni iznajmljivači jedini koji rade u sivoj zoni, tu su i brodari koji krcaju pune brodove izletnika a u papirima je na svakom prijavljeno petoro, tu su i prijevoznici, taksisti... Siguran sam da imamo barem 50 posto neprijavljenih prihoda, to je veliki gubitak za državu, istaknuo je Fain.

Ivan Niseteo najavio je dvije važne novosti u Turisthotelu - pretvaranje postojećeg hostela na Forumu u hotel i gradnju novog hotela na prostoru nekadašnjeg kina Pobjeda. Projekti su na početku, a u najboljem slučaju mogli bi biti dovršeni u roku od dvije godine.

„Turizam kakav želimo" je događanje koje je organizirano u okviru projekta "Smart and Slow Tourism Supporting Adriatic Heritage for Tomorrow" (TAKE IT SLOW), sufinanciranog u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014. - 2020., na kojemu je Sveučilište u Zadru jedan od projektnih partnera. Projekt je osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao održive, zelene i pametne europske turističke regije kroz uspostavu lanca vrijednosti u turizmu prema načelima pametne specijalizacije. Temelji se na istraživanju načina života kao spoja materijalne, nematerijalne, kulturne i prirodne baštine u suradnji sa znanstvenicima i lokalnom zajednicom kao velikim izvorom znanja.

Pevec: Gostima s kruzera nedostaje prave ponude

Rebeka Pevec ponudila je odgovor na pitanje kako poboljšati lošu percepciju cruising turizma, za koje se često smatra da ne donosi nikakvu korist lokalnoj sredini, već samo zagađenje brodova koji dolaze.

- Mi smo ove godine imali 81 dolazak u Gaženicu. Nažalost, brodovi nisu mogli biti puni, zbog COVID protokola, već ispunjeni 72 posto. Da jesu, po broju putnika bismo značajno nadmašili rekordnu 2019. godinu. Dolaze nam sve veći brodovi, a poseban test za nas, turoperatore, vodiče i cijelu destinaciju bio je dan kada su istovremeno pristala tri kruzera. Suprotno percepciji, kruzing ima tendenciju da postane jedna od ekološki najprihvatljivijih industrija u turizmu. Veliki broj gostiju želi posjetiti gradsko središte, dok ostatak ide na izlete u širu okolicu, no činjenica je da im nedostaje prave ponude, novih iskustava poput branja grožđa, kulinarskih radionica, čak i ekoloških akcija u kojima bi sudjelovali, rekla je Pevec.