Ususret Europskoj noći istraživača, koja će se održati u petak 30. rujna, na Sveučilištu u Zadru danas je održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima".

Namjera organizatora  bila je upoznati širu populaciju sudionika sa znanstvenim spoznajama iz područja ekologije i utjecaju čovjeka na okoliš, te potaknuti svakog sudionika da se zapita o svom ekološkom otisku i mogućnostima suočavanja s ekološkim izazovima na human način. Uz stručnjake iz različitih područja u raspravi su sudjelovali učenici Gimnazije Vladimira Nazora i Privatne gimnazije NOVA iz Zadra.

Znanstvenik, ekolog i aktivist dr. sc. Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar" predstavio je pojam ekološkog otiska, koji se značajno razlikuje od mnogo poznatijeg "otiska CO2".

- Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo prevelik, znači da smo nekome „ukrali" resurse. Dok CO2 otisak mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan podatak, on je integriran u ekološki otisak, koji je indikator našeg životnog stila. On nije u atmosferi niti se bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom, politikom i društvom, nego ekologijom, rekao je Šimleša.
Znanstvenici svake godine računaju biokapacitet našega planeta, koji pokazuje da Zemlji treba godina i pet mjeseci da se regenerira, što znači da je stalno u zaostatku.

Prof. dr. sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o velikoj količini (1,7 milijuna otpada) koji se u Hrvatskoj svake godine stvara. Svatko od nas svake godine baci preko 400 kilograma otpada, a što je velika razina, pogotovo na činjenicu da mnogo njega nastaje izvan većih centara, pa ga se puno ne uspije ni prikupiti. Zadarska županija pritom je s 3 posto među najgorima u odvojenom prikupljanju otpada.

- Puno otpada kojega na ovomu prostoru bacamo je biorazgradivi otpad, odnosno hrana, jer smo poput drugih Mediteranaca gurmani, dok recimo Skandinavci jedu gotovo isključivo polugotovu hranu za mikrovalnu pećnicu i bacaju uglavnom plastiku. Od četiri vrećice hrane koju kupimo u trgovini, jednu ćemo baciti!, upozorio je Voća.

 

O utjecaju turizma na ekološki otisak izlagao je doc. dr. sc. Hrvoje Grofelnik s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Zadarsko područje je turističkom aktivnošću, dovođenjem velikog broja zrakoplova, ali i gradnjom autoce

ste, dobilo turiste i prihod, ali i generiralo ogroman ekološki otisak i emisiju CO2.
Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić, inače predavač na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, govorio je o boljem korištenju resursa i zamjeni fosilnih gorivima biogorivima, ali i smanjenju upotrebe pesticida.
Moramo razmišljati o tome kako nešto primjenjujemo i nastojati biti što obazriviji. Najveći sustav recikliranja je priroda sama, za svaku molekulu postoji nešto što će ju razgraditi, pa koristimo našu prirodu i pamet da budemo odgovorniji, poručio je Zjalić.