U Hrvatskoj je tijekom prvih osam mjeseci 2022. ostvareno 15 milijuna dolazaka i 86,6 milijuna noćenja, odnosno 40 posto više dolazaka i 27 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 76,3 milijuna noćenja, dok su domaći ostvarili 10,3 milijuna noćenja. U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew).

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (24,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (16 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (15,3 milijuna). Zatim slijede Zadarska županija (12,8 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanska (6,2 milijuna) te Šibensko-kninska županija (5,7 milijuna). Promatrajući rezultate destinacija, najviše je noćenja od početka godine ostvareno u Rovinju (3,5 milijuna), Dubrovniku (2,8 milijuna), Poreču (2,8 milijuna), Medulinu (2,6 milijuna), Umagu (2,4 milijuna) i Splitu (2,4 milijuna).

Zadarska je županija zabilježila rast u noćenjima s obzirom da je 2019. godine u istom razdbolju od siječnja do kolovoza ostvarila 10,8 milijuna noćenja.

Gledano prema tržištima, od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (19,8 milijuna), Slovenije (8,8 milijuna), Austrije (6,5 milijuna), Poljske (5,7 milijuna), Češke (5,2 milijuna), Italije (3,7 milijuna), Slovačke (3 milijuna), Nizozemske (2,9 milijuna) i Ujedinjene Kraljevine (2,8 milijuna). Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (33,9 milijuna), kampovima (17,6 milijuna) i hotelima (17,2 milijuna).

„Čestitam cijelom sektoru na ovim izvanrednim rezultatima, a osim turističkog prometa koji je gotovo na razini 2019. godine, posebno zadovoljni možemo biti financijskim rezultatima, koji su i bolji. Kako je pokazivao sam početak godine, kada smo već u prvom tromjesečju ostvarili veće prihode od stranih turista nego rekordne 2019. godine, tako se i nastavilo te smo u dosadašnjem dijelu godine ostvarili za gotovo 600 milijuna veću vrijednost fiskaliziranih računa nego cijele 2019.. Raduje nas što su i najave za posezonu jako dobre te vjerujem kako će se ovakvi rezultati ostvariti i na razini cijele godine", istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

„Dosad ostvareni rezultati turističkog prometa, kao i financijski pokazatelji, potvrđuju kako je ovogodišnja sezona odlično pripremljena unatoč svim izazovima i okolnostima uzrokovanih pandemijom te nemilim događajima u Ukrajini. Ostvarenih 96 posto rezultata u noćenjima na nacionalnoj razini praktički je izjednačenje rezultata iz 2019. godine, dok su pojedine regije i destinacije i premašile rezultate iz predpandemijskog razdoblja. Ušli smo u rujan za koji su projekcije odlične, posebno u segmentu nautike i poslovnih putovanja, a provest ćemo i niz aktivnosti i kampanja posebno na tržištu Slovenije, Mađarske, Italije i Njemačke kojima ćemo poticati daljnji turistički promet tijekom cijele posezone", izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

U kolovozu ostvareno 32 milijuna noćenja

Tijekom kolovoza ove godine ostvareno je 4,6 milijuna dolazaka i 32 milijuna noćenja, odnosno 6 posto više dolazaka i 4 posto više noćenja nego u kolovozu 2021. godine. U odnosu na srpanj 2019. godine ostvareno je 92 posto dolazaka i 97 posto noćenja ostvarenih u kolovozu 2019. godine.

Pri tome su u Hrvatskoj od stranih turista najviše noćenja ostvarili gosti iz Njemačke (8,3 milijuna), Slovenije (2,8 milijuna), Poljske (2,1 milijun), Italije (2,1 milijun) i Austrije (2,1 milijun). Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (8,8 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (6 milijuna) te u Primorsko-goranskoj županiji (5,8 milijuna), dok su najpopularnije destinacije bile Rovinj s 1,1 milijun noćenja, Medulin (1 milijun) te Vir (918.000).

Fiskalizacija

Prema podacima Porezne uprave od početka do 30. kolovoza ove godine u turističkim djelatnostima ukupno je fiskalizirano računa u vrijednosti 28 milijardi i 931 milijun kuna, odnosno 64 posto više nego li u istom razdoblju protekle godine. U usporedbi s 2019. godinom, do 30. kolovoza 2022. godine fiskalizirano je računa u vrijednosti 38 posto većoj nego li u istom razdoblju 2019. godine.

Podsjećamo, u cijeloj 2021. godini vrijednost računa je iznosila 25,3 milijarde kuna, dok je u cijeloj 2019. godini vrijednost računa je iznosila 28,4 milijarde kuna, odnosno u prvih osam mjeseci ove godine oba navedena iznosa su već premašena.