Sakarun bez plastike želja je i cilj Natura-Jadera javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, a ujedno i naziv projekta sufinanciranog iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz koji je ustanova provela dvije edukativne radionice na toj popularnoj ljetnoj destinaciji smještenoj s južne strane Dugog otoka.
Prva radionica „Jačanje kapaciteta koncesionara za osnivanje „plastic free” zone u uvali Sakarun” bila je namijenjena koncesionarima, a druga „Kako do zajednice bez plastike” domaćim i stranim posjetiteljima svih generacija. Održalo ih je Društvo istraživača mora – 20000 milja, koje je za tu prigodu pripremilo razne edukativne materijale usmjerene k podizanju svijesti svih korisnika na plaži o štetnosti plastike, posebice one jednokratne, za ljude i ekosustav.
– Plastični otpad je globalni problem. Mi ne možemo djelovati globalno, ali možemo lokalno, pa smo prijavili ovaj projekt na javni poziv za sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u ukupnoj vrijednosti od 49.708,75 kuna, od čega Fond izdvaja iznos od 39.767 kuna. Tim sredstvima za koncesionare u uvali Sakarun nabavili smo ugostiteljski potrošni materijal koji je biorazgradiv te smo ih kroz radionicu nastojali potaknuti da s takvim materijalima zamijene plastiku, posebice onu jednokratnu, kazala je mr.sc. Morana Bačić, stručna voditeljica u JU Natura-Jadera, dodajući kako je cilj druge radionice namijenjene posjetiteljima bio osvještavanje o globalnom problemu s plastičnim otpadom te poticanje svakog pojedinca da vodi računa o svom otpadu, izbjegava na plažu nositi plastiku, a ukoliko ju nosi da je ne ostavlja, već pokupi za sobom.
– Posjetiteljima smo podijelili staklene bočice kao alternativu za plastiku i mi se nadamo kako će ova naša prelijepa pješčana uvala uskoro postati „plastic free zona”. Moram naglasiti kako taj plastični otpad koji se nađe na obali nije sav naš. Istraživanja koja se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, odnosno studentima i njihovom mentoricom dr.sc. Melitom Mokoš provode već nekoliko godina, pokazala su da je najzastupljeniji otpad na obali uvale Sakarun iz Albanije, a, vjerovali ili ne, pojedinačno je najviše štapića za uši, pojasnila je mr.sc. Bačić te dodala kako taj otpad, koji s južinom more izbaci na obalu, ne možemo prevenirati već samo pokupiti za razliku od vlastitog otpada koji pojedinci za sobom nerijetko ostavljaju na plaži i tako zagađuju prirodu i ugrožavaju zdravlje ljudi.
Voditeljica radionica Barbara Čolić kao jedan od glavnih problema kada je u pitanju plastični otpad u Jadranskom moru taj što se radi o zatvorenom moru u kojemu je izmjena niska pa sva plastika koja tu dospije se zadržava i akumulira.
– Moramo osvijestiti da plastika još od kada se počela proizvoditi, od početka 1950-ih godina, je sva još uvijek ovdje. Nije nestala, nije se razgradila, a velika količina te plastike završila je u moru, naglasila je Čolić dodajući kako je situacija ipak danas bolja nego što je bila prije 10-ak godina, a to pripisuje praksi i upravo akcijama i inicijativama kakve su provedene kroz radionice na Sakarunu.
Radionicama su bili zadovoljni i koncesionari.
– Ovo je dobrodošla inicijativa od strane Natura Jadere i njihovih suradnika. Svijest se mijenja. Nama u ugostiteljstvu ovo je dobar pokazatelj da se može ići drugim putem, a ne samo korištenjem jednokratnih materijala. Smatram da bi se trebalo vratiti tradiciji i to koristiti kao naš brend. Restorani i kafići bi trebali nositi pečat ovog kraja pa da se i u tom smislu stvari promjene. Mislim da se i ugostiteljstvo treba mijenjati, zaključio je ugostitelj Ivica Crljenko koji je sudjelovao na radionici.
Natura-Jadera godinama ulaže znatne napore vezano uz prikupljanje i zbrinjavanje otpada s plaže Sakarun kako bi se u konačnici smanjila količina otpada, posebice onog plastičnog, ali ujedno i štiti posidoniju, morsku travu koja štiti ovu pješčanu uvalu od erozije.
– Što je na kopnu šuma, to je posidonija u moru. Osim bez plastike, želimo Sakarun zaštiti i održati takav kakav je. To nisu Hawaji već tipična Mediteranska plaža na kojoj je posidonija. Neki turisti, iznajmljivači, ugostitelji htjeli bi da ju uklonimo, ali istraživanja su pokazala kako se s uklanjanjem naslaga suhe posidonije s plaže ujedno uklanja i dio pijeska. Upravo zato ovu morsku travu nazivaju i čuvaricom plaže, a nije bez razloga ni opjevana, kazala je mr.sc. Bačić podsjećajući na stihove popularne pjesme Olivera Dragojevića „Lipo li je, lipo li je, na lažini suhoj ležat¨…”.
