Prema podacima sustava eVisitor obrađenim na dan 4. kolovoza 2022., tijekom srpnja 2022 ukupan turistički promet Hrvatske (strani i domaći turisti) iznosi 4.623.220 dolazaka i 29.607.894 noćenja što je 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja rekordne 2019. godine.

U apsolutnim brojkama, najveći promet turista tijekom srpnja (mjereno noćenjima) ostvaren je na području Istre (7.915.022), a potom slijede Splitsko-dalmatinska županija (5.699.699), Kvarner (5.331.987) i Zadarska županija (4.862.487 noćenja i 574.815 dolazaka).
Brojke su to na razini rekordne 2019. pa je tako za usporedbu te rekordne godine u našoj županiji ostvareno 4.894.410 noćenja i 559.839 dolazaka.

Zadar (117.982) se također našao na 7. mjestu među destinacijama prema hotelskom turističkom prometu, a prije njega na ljestvici su redom Poreč (401.564), Dubrovnik, Umag, Rovinj, Labin i Zagreb. Zadar je i 8. na ljestvici obiteljskog smještaja (284.919), a prije njega su Split (390.780), Crikvenica, Novalja, Makarska, Medulin, Dubrovnik i Rab.

Među „top 10" destinacija Hrvatske prema ukupnom turističkom prometu (mjereno noćenjima) u srpnju prema komercijalnom i nekomercijalnom prometu našao se tradicionalno jedino Vir (919.560 noćenja) iz naše županije. Međutim, situacija je bolja ako se gledaju samo domaći gosti među kojima su destinacije Zadarske županije među najpopularnijima.

Tijekom razdoblja siječanj-srpanj, Istra (15.830.585) je u nacionalnim okvirima zabilježila najveći broj noćenja, ispred Splitsko-dalmatinske županije (9.949.085), Kvarnera (9.529.208) i Zadarske županije (7.702.373). I 2019. godine bili smo na četvrtom mjestu, ali s nešto manje noćenja (7.661.006).

Slijedom činjenice da se ove godine, unatoč mjestimično i nadalje prisutnih mjera suzbijanja bolesti COVID-19 (u prvom redu u zemljama Azije iz kojih su prometi još uvijek mali), u usporedbi s istim razdobljem 2021. znatno slobodnije može putovati, Hrvatska je tijekom srpnja ostvarila značajan rast turističkog prometa s gotovo svih vodećih tržišta (izuzev Poljske i domaćeg tržišta te, očekivano, s tržišta Rusije i Ukrajine). Tijekom srpnja, najveći udio u ukupnim noćenjima na nacionalnom nivou ostvarilo je tržište Njemačke, a potom Slovenija te domaće tržište, Češka, Poljska i Austrija