Zadarski Nasadi pripremili su pred sezonu novost u Perivoju kraljice Jelene Madijevke: većina od ukupno 500 vrsta stabala i trajnica označena je diskretnim tablama na kojima je ispisano hrvatsko, englesko i latinsko ime biljke. Turistički vodiči do sada su često bili u iskušenju kako turistima prenijeti informaciju o točnom imenu biljke, sjetiti se kako se lovor kaže na španjolskom, a kako čempres na njemačkom.
– Pločice su napravljene tako da ne budu agresivne u ovom divnom prostoru, ali tako da se slova daju čitati. U perivoju imamo oko 500 biljnih vrsta, stabla su označena, a trajnice koje se kroz vrijeme mijenjaju smo označavali nešto manje, no i to ćemo promijeniti, rekla je tijekom današnje edukativne šetnje kroz Perivoj inženjerka hortikulture Mirna Petricioli.
Zadranima omiljeni Perivoj kraljice Jelene Madijevke je prvi zadarski javni perivoj koji je otvoren 16. rujna 1829. godine, a podigao ga je po vlastitim zamislima tadašnji vojni upravitelj grada barun Franz Ludwig von Welden. Barun je bio strastveni botaničar, oduševljen mediteranskim biljkama, koji je nakon upoznavanja Dalmacije u Zadru realizirao svoj san. Njega su nastavili brojni sljedbenici, među njima i Giovanni Smirich, koji je na uzvisini posadio 600 borova, zbog čega se moralo ukinuti neke puteljke. Ta velika količina borova na prostoru koji nije dovoljan niti za 60 njih doveo je do njihove borbe za svjetlom i rasta u visinu, zbog čega oni i danas natkriljuju sva druga stabla u Perivoju.
Posljednjih godina biljni fond se intenzivno obnavlja nadopunom vrsta, sanacijom staza i podzida te obnovom arhitektonskih elemenata u perivoju.
– Nastavili smo s obogaćivanjem flore autohtonim biljkama, ali i alohtonim egzotičnim vrstama koje mogu podnijeti klimu. Nemamo pretenziju da ovo postane botanički vrt, jer ne možemo imati dijelove posvećene pojedinom dijelu svijeta ili biljnim porodicama, stanje je takvo da imamo stabala odasvud, što je također vidljivo po upisanim državama porijekla na tablama. Puno je zanimljivih vrsta, peruanski papar, čileanski rogač, tipuana, judino drvo, indijski hibiskus, maklura… Stabla nisu sađena samo po kriteriju ljepote, nego i zbog cvjetanja zimi, lijepog mirisa ili nekog drugog zanimljivog razloga, navela je Petricioli.
Prije konačne izrade pločica, kompletan popis biljaka pregledao je prof. dr. sc. Jozo Franjić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, koji je napravio recenziju popisa i pomogao oko točne determinacije biljaka. Među njima su i dvije zelenike koje je prije dvjestotinjak godina zasadio sam barun Welden.
Šetnji se odazvao i gradonačelnik Branko Dukić, koji je na njoj bio kao turist, budući da je trenutačno na godišnjem odmoru.