Klimatske promjene, urbanizacija i prometno povezivanje područja, zapuštanje poljoprivrednih zemljišta ili njihova prenamjena znatno utječu na život divljih životinja, a nekim ugroženim vrstama prijeti i izumiranje. Odgovornost za izbjegavanje takvog scenarija, kao i za očuvanje bioraznolikosti, prirodnih staništa i funkcionalnih koridora za nesmetane migracije tih životinja je na ljudima.
S tim ciljem, u sklopu projekta DINALPCONNECT - Prekogranična ekološka povezanost Alpa i Dinarida, Natura-Jadera javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije s partnerima iz BiH - udrugom Dinarica izrađuje Akcijski plana za unaprjeđenje ekološke povezanosti u pilot regiji Natura 2000 Lisac - NP Una, općina Drvar.

Ekološka povezanost odnosi se na proces nesmetanog protoka gena, migraciju i raspršivanje organizama, kako životinjskih, tako i biljnih vrsta kojima prijeti nestanak staništa. Očuvanjem i stvaranjem koridora ekološke povezanosti dugoročno se doprinosi ublažavanju negativnih učinaka rascjepkanosti staništa i klimatskih promjena.

Na primjeru Natura 2000 područja Lisac i prekograničnog područja Nacionalni park Una i Općina Drvar, Natura-Jadera javna ustanova nastoji potaknuti poboljšanje ekološke povezanosti Dinarida. U fokusu Akcijskog plana su dvije ugrožene životinjske vrste koje žive na području pilot regije, a to su smeđi medvjed (Ursus arctos) i planinski žutokrug (Vipera ursinii), najmanja europska zmija otrovnica.

U razgovoru s relevantnim dionicima na radionicama održanim u Bihaću i Gračacu, a koje su održane upravo u svrhu izrade Akcijskog plana, prikupljeni su prijedlozi za aktivnosti koje bi u narednih deset godina trebale dovesti do realizacije vizije Akcijskog plana. Cilj koji se želi postići je da prekogranična pilot regija Natura 2000 područje Lisac - Nacionalni park Una, ostane zona bogate biološke raznolikosti i neometane ekološke povezanosti s posebnim naglaskom na održavanje ekoloških koridora za velike zvijeri te da na tom području ljudi žive u suživotu s divljim životinjama i razvijaju održive oblike poljoprivrede, šumarstva i turizma. S obje strane državne granice sudionici radionica su se usuglasili u stavu da aktivnosti usmjerene na realizaciju postavljenog cilja moraju ići u pravcu informiranja lokalnog stanovništva, posebice poljoprivrednika, pčelara i stočara, o suživotu s velikim zvijerima te načinima kako zaštite njihove imovine. Požari i ilegalna odlagališta otpada također su zajednički problem u cijeloj pilot regiji, a rješenje tog problema sudionici vide u edukaciji lokalnog stanovništva i turista, ali i strožem kažnjavanju počinitelja.

Na radionici u Gračacu, gdje je domaćin bila Natura-Jadera, sudjelovao je 21 dionik, a kratko stručno izlaganje o smeđem medvjedu održao je dr. med. vet. Slaven Reljić, stručnjak za medvjede s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Na radionici se moglo čuti i kako smeđ medvjed sve kraće hibernira upravo zbog klimatskih promjena, ali i da Hrvatske šume surađuju s lokalnim lovozakupcima te strogo vode računa da se sječa ne obavlja u blizini brloga. Na taj se način, kako je kazao je Igor Hak upravitelj Šumarije Gračac, osigurava nesmetano hiberniranje, kretanje, hranjenje i razmnožavanje smeđeg medvjeda koji je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta, ali ujedno i lovna divljač.