Uz podršku Zadarske županije u Zagrebu je održana posebna radionica s temom francuskih crnih sorti zadarskoga zaleđa, na kojoj su se kušala vina vinarija Glavić, Škaulj, Masvin, Bora, Degarra, G&J i Korlat. 

Svrha radionice bila je pokazati potencijal poznatih francuskih sorti koji su svoj drugi plodni dom našle u Ravnim kotarima, a vinskim odlikama oduševljavaju ljubitelje dobrih crnjaka. Na radionici su se „naslijepo" kušala vina sorti merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah i grenache te njihovih spojeva, tzv. cuvéea. Radionicu je vodila prof. Marija Vukelić, spojivši u Mjesecu frankofonije svoje dvije strasti - francuski jezik i hrvatska vina.

Degustacija je započela vinima obiteljske vinarije Glavić iz Nadina, koja lozu njeguju generacijama, a od 2008. počinje s obnovom vinograda i ekološkom proizvodnjom. Na kušanju su bili cabernet franc i grenache crni, jedan od ukupno dva s područja Srednje Dalmacije. Oba vina su iz 2019. godine, prošla su svoj vinifikacijski put samo u inox tankovima i time zadržala sortnu prepoznatljivost, voćne arome i posebnu pitkost. Grenache, ta mediteranska voćna sorta ( francuskim apelacijama Châteauneuf du Pape, Côtes du Rhône, Côtes de Provence) mirisala je na maline, trešnje i zavodila nježnim paprenim notama. 

Iz Ravnih Kotara stigla su vina poljoprivredne zadruge Maslina i vino - MasVin, osnovane 2006. godine u sklopu projekta „Tri gracije" (maslina, vino i smokve). Uz domaće sorte, ovdje uspjevaju dobro i strane, a na radionici su se kušali shiraz i cabernet sauvignon. Shiraz (ili syrah) je bio zanimljiviji jer ga ne pijemo često, a i o njegovu podrijetlu ispričano je više legendi (je li iz Francuske ili Irana?) koje rasplamsavaju vinske rasprave. Sorta je vrlo popularna na obalama rijeke Rhône s poznatim apelacijama Cornas, Hermitage, St. Joseph, Côte Rôtie, s kojih se uputila na svjetske pute.

Korlat je najpoznatije vinsko ime Ravnih Kotara. Badel 1862 je ovim projektom podigao cijeli kraj, a kvaliteta triju velikih crnih sorti s krša je neupitna: Korlatovi syrah, merlot, cabernet sauvignon poznati su u cijeloj Hrvatskoj i u svijetu. S početne proizvodnje od 9000 litara godišnje (2007), danas su dostigli broj od oko 300 tisuća litara vrhunskih crnih vina. Na radionici su se kušale berbe 2017 - Syrah i Cabernet sauvignon. 

Ekološka vina Škaulj predstavila su berbu 2017, sorte merlot i cabernet sauvignon, one najpoznatije bordoške, koje vole svi ljubitelji crnih vina. Merlot je prvi put spomenut 1857. upravo u Bordeauxu, a on je i najzastupljenija crna sorta na svijetu (58%) i u Francuskoj. Popularan je i u benkovačkom vinogorju, a nadinska zemlja mu paše i voli ga.

I spojevi ovih sorti koje popularno nazivamo francuskom riječju „cuvée" oduševila su publiku svojom punoćom i francuskom elegancijom. Vinarija Bora, vlasnika Zdravka Žuže - velikog zaljubljenika u vina, nazvana po vjetru buri, ima vinograde kod mjesta Podgradina. Ponosi se najsjevernijim pošipom i najjužnijim bijelim sauvignonom, a od crnih vina glavni je protagonist vinarije - Bora Cuvée 2018 proizveden od tri vrste grožđa: cabernet sauvignona, merlota i syraha, odležan u hrastovim barrique bačvicama, miriši na tamno voće i čokoladu, harmonično je i toplo vino. 

Još jedan poseban „cuvée", napravljen ženskom rukom suvlasnice i enologinje vinarije Degarra, Dragane Šulentić, svidio se svima na prvu. Degarrina Bonterra 2018 još je mlado vino, ali ipak nudi puno voćnosti i koncentriranosti okusa, sočnih gutljaja i ugodan završetak. Fino vino, koje će se još razviti u budućnosti. 

I na kraju poseban štih francuske elegancije bordoškoga smjera i velike strasti autora, što se vidi i u nazivu - Tvoja krv i moja, raskošno je vino vinarije G&J (Gino & Jadranka). Proizvedeno od sorti cabernet sauvignon i merlot, od ekološkoga grožđa, odležano u srednje paljenim barrique bačvama (kombinacija novih i starih bačvi, različitih vrste hrasta) daje neponovljiva vina protkana ljubavlju njihovih kreatora i intenzivnom dubinom okusa. 

Gosti su bili oduševljeni visokom kvalitetom vina zadarskog kraja koji ne poznaju dovoljno dobro, što im je potaklo želju za novim vinskim putovanjima i istraživanjima.