Premijer Andrej Plenković dodijelio je danas u gradu Pagu priznanja Hrvatski otočni proizvod za 2020. i 2021. godinu.

Oznaku HOP za 2020. godinu dobilo je 27 proizvođača za ukupno 45 proizvoda, i to s otoka Ugljana, Iža, Dugog otoka, Silbe, Paga, Murtera, Kaprija, Krka, Prvića, Raba, Cresa, Hvara, Šolte i Brača.

U 2021. godini oznaku HOP Ministarstva regionalnoga razvitka i fondova Europske unije dobila su 23 proizvođača za 78 proizvoda s otoka Krka, Korčule, Ugljana, Raba, Paga, Cresa, Brača, Kornata, Prvića, Hvara, Kaprija i poluotoka Pelješca.

Kako je u uvodnom govoru naglasio premijer Plenković, ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka.

- Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin te poluotok Pelješac. Bitno je da se čuje koliko ima krasnih hrvatskih otoka, koliko je naša mediteranska i pomorska orijentacija važna, dodao je.

Istaknuo je kako otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, a u pogledu turizma među najatraktivnijim su destinacijama.

- A turisti upravo žele domaći proizvod, Hrvatski otočni proizvod. Svu našu tradiciju proizvođači su nastojali emancipirati na vidljiv i prepoznatljiv način. Čestitam svima vama koji ćete dobiti oznaku Hrvatski otočni proizvod. Želio bih kazati da smo mi kao Vlada dijelom nastavili, a dijelom unaprijedili strateški okvir unapređenja života na otocima i zakonski te programski i financijski okvir pružanja potpore otocima, napomenuo je te podsjetio da su otoci dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine.

Ustvrdio je kako bi sve teme, da nije bilo korone, bile usmjerene na klimatske promjene koje utječu na život na otocima. Važne su zelena i digitalna tranzicija. Upravo digitalna tranzicija je ogromna šansa za ljude na otocima. Otvorili smo tržište rada za digitalne nomade, ali i za naše ljude. Putem internetski platformi može se zapravo raditi iz bilo kojeg dijela svijeta.

- Treba jačati uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture. Tu je i zaštita prirode i okoliša te pitanje korištenja obnovljivih izvora energije.

Nacionalni plan razvoja otoka od 2021. do 2027., govori Plenković, te se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga.

- Treba jačati uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture. Tu je i zaštita prirode i okoliša te pitanje korištenja obnovljivih izvora energije. Nastavit će se činiti sve da ljudi ostanu živjeti na otocima, a upravo je Pag jedan od svjetlijih primjera, poručio je premijer Plenković.

Proizvodi koji dobivaju oznaku HOP svrstani su u četiri kategorije: primijenjena umjetnost i dizajn, kemijski proizvodi, prehrambeni proizvodi i pića.

S otoka Ugljana, odnosno područja Općine Preko, ove za 2021. godinu troje je proizvođača dobilo oznake u kategoriji umjetnost i dizajn: Senka Otavijević iz Sutomišćice za proizvode avan za usitnjavanje, jušna žlica, podmetači za stol i svijećnjak, Željko Jerolimov iz Preka za knjigu od maslinovog drveta i Josip Jerolimov iz Preka za češalj od maslinovog drveta, koji su i nazočili svečanoj dodjeli u Pagu, pišu Naši školji.

U ovom trenutku oznaku Hrvatski otočni proizvod ima pravo koristiti 320 proizvođača za 1094 proizvoda sa 24 otoka - Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin i poluotok Pelješac.