Na Bedemima zadarskih pobuna danas su predstavljene dvije instalacije koje bi trebale biti najatraktivniji dio nogo Muraja – maketu grada kod bastiona sv. Dimitrija, koja prikazuje povijesnu jezgru Zadra u kombinaciji aluminija i bronce, a rad je akademskog kipara Damira Mataušića, te stotinjak metara dalje edukativnu šetnicu s prikazom mletačkih fortifikacija, posebno značajnih jer se sastoje od ispupčenih maketa, natpisa na Braillevom pismu i zvučnih zapisa, kako bi se s njima mogli upoznati slabovidni. Taj pristup pohvalio je danas predsjednik Udruge slijepih Zadarske županije Mladen Bajlo.
Projekte i instalacije predstavili su pročelnik za EU fondove Ante Ćurković i voditelj projekta Josip Milić. Istaknuto je kako je u 2021. godini realizirano ili pokrenuto još mnogo kapitalnih infrastrukturnih projekata u kulturi poput Providurove palače, Međunarodnog centra za arheologiju, stare Tehničke škole, Centra za suvremenu umjetnost i mlade… U te projekte uloženo je oko 170 milijuna kuna.
– Želimo da ovaj prostor Muraja saživi s ljudima, a bit će još bolje kada stignu kućice i kada on postane nezaobilazni dio naše turističke ponude i svakodnevice, rekao je gradonačelnik Branko Dukić.
Autor makete Zadra Dami Mataušić objasnio je kako je cilj bio da maketa bude zanimljiva širem krugu ljudi u svako doba dana i noći. Navečer će svijetliti i emitirati zvukove iz grada, koji će se moći svakodnevno ažurirati. Na pet odvojenih zvučnika moći će se puštati aktualna događanja poput Glazbenih večeri u Sv. Donatu ili drugih gradskih priredbi, manifestacija, zvukova Morskih orgulja itd.
– Mi smo prije pjevali u Jazinama pjevali „Zadar je slavan, nitko u Europi njemu nije ravan”, a sada smo opet europski šampioni, ali ne u košarci, nego u najvećem fortifikacijskom sustavu cijele nekadašnje Mletačke republike, od Bergama do Male Azije. Turci su ovdje bili 500 metara od grada, govorilo se da turski pijetli bude stanovnike i zato se gradio ovaj sustav. Turski putopisac govorio je da bi se grad mogao osvojiti samo uz pomoć Alaha, srećom nije jer onda ne bi bilo ni bedema ni zvonika, nego minareta. Ovakve instalacije pričaju o prošlosti grada koja je bila puna nesreća, od križarskog osvajanja do skoro poništenja u Drugom svjetskom ratu. Muraj je izgubio svoju obrambenu funkciju, ali je postao kulturno dobro upisano na listu svjetske baštine UNESCO-a, rekao je Domijan.
Pročelnik Ćurković rekao je da je svjestan mogućnosti da vandali oštećuju instalacije, što će se probati suzbiti edukacijom i povećanom pažnjom. Snimanje kamerama ne dolazi u obzir, što zbog dužine šetnice, što zbog želje ljudi da imaju malo i privatnosti, a ne da stalno budu snimani.
– Pozivam naše građane da čuvamo Bedem, jer drugog načina za njegovo čuvanje nemamo, rekao je Ćurković.