Tisuće ljudi sudjelovalo je jutros u koloni sjećanja u Škabrnji koja obilježava 30. obljetnicu stradanja. Točan broj sudionika bit će naknadno poznat, ali se procjenjuje na više od 10 tisuća.

Izaslanik predsjednika je savjetnik Dragan Lozančić, dok je u izaslanstvu Vlade petero ministara: Ivan Malenica, Marija Vučković, Vili Beroš i Nina Obuljen Koržinek i Oleg Butković.

- Svake godine sam ovdje. Zbog porijekla emotivno sam vezan za ovaj kraj, ali neovisno o tome, kao i svi danas osjećam ponos i zahvalu svima koji su ovdje proživjeli to što su proživjeli. Prošlo je 30 godina, vrijeme brzo prolazi, ali rane ne zacjeljuju. Nadam se da ćemo svi zajedno u izgradnji bolje Hrvatske napraviti sve kako bi živjeli svi bolje, ali i da se ovo više nikada ne ponovi. Hvala svima što su došli u ovim epidemiološkim uvjetima. Vidim dosta ljudi i to je zaista lijepo. Mi ćemo se danas zajedno prisjetiti i još jednom odati počast žrtvama u Škabrnji. Vjerujem da će tužiteljstvo napraviti sve da se pravdi privede one koji su napravili ovaj strašan masakr. Tu nema alternative, tako da vjerujem da će i ovaj dio doći na red u hrvatskim institucijama za koje su i branitelji ginuli, a za koje vjerujemo da funkcioniraju, poručio je ministar Butković.

Nakon komemorativnog programa na predjelu Ambar, kolona sjećanja uputila se prema mjestu masovne grobnice gdje je položen vijenac u ime Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata. Uslijedila je sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu koju je predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Nakon mise kod središnjeg križa i spomen - obilježja poginulih na groblju Sv. Luke u Škabrnji izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće, a škabrnjska djeca položila su 86 ruža za sve škabrnjske žrtve.

Iz Zadarske županije, koju u koloni sjećanja predstavljaju brojni dužnosnici na čelu sa županom Božidarom Longinom, objavili su fotogaleriju iz Škabrnje.

Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je toga dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.