Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u sjedištu je tog suda u Haagu objavilo pravomoćnu presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću. Mladić je pravomoćno osuđen na doživotni zatvor. Potvrđena mu je krivnja za najteže ratne zločine tijekom rata u BiH, uključujući i genocid u Srebrenici.


Haška optužnica Mladića ne tereti za zločine počinjene u Hrvatskoj. Županijski sud u u Zadru ranije ga je zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio u odsutnosti na 20 godina zatvora ali su ovom optužnicom obuhvaćeni samo najteži ratni zločini u BiH, a da nije tako suđenje uz izvođenje svjedoka i dokaza moglo bi se rastezati još godinama.

Dana 15. rujna 1991. godine počele su otvorene borbe za Zadar, a dotad su se vodile u širem području grada. Vojislav Šešelj i Milan Martić otvoreno su govorili o zauzimanju Zadra. Zbog važnosti napad na grad vodio je Ratko Mladić. Tog 15. rujna prve su granate Srbi ispalili na sam grad Zadar, a oko grada su se žestoko intenzivirale borbe, što se pojačavalo krajem rujna, u listopadu i studenom 1991. Za napad na Zadar JNA i pobunjeni Srbi namjeravali su stegnuti obruč oko grada. Stoga su radi osiguranja južnog krila namjeravale prvo zauzeti Šibenik, ali se on uspješno obranio. JNA je sve dostupne resurse iz tog kraja prebacila na Zadar koji je već bio u velikom okruženju. Procjene i dostupni podatci govore o 10.000 vojnika JNA i 1500-2000 lokalnih pobunjenih Srba. General Momčilo Perišić naredio je da mu u pomoć u napadu na grad doplove snage JRM i dolet ratnog zrakoplovstva.

„Mi smo okružili Zadar potpuno sa sve četiri strane, mornarica dejstvuje s mora, avijacija iz vazduha, mi sa kopna. Izveli smo uspešno operaciju i ušli u grad. Jedino im je preostalo da se predaju u potpunosti i da puste i Šibenik, i Zadar i Split. Ukoliko to ne pristanu i ne urade kako im mi diktiramo, nastavljamo operacije dalje. Uništenje Zadra i onda uništenje ostalih gradova. A to mi možemo. Potpuno je u našim rukama Maslenički most, tukli smo Paški most i možemo ga srušiti svakog momenta ali nećemo. Pred Gospićem smo. Možemo da zauzmemo i Gospić, čekamo rasplet situacije kod Zadra. Perućku branu smo uzeli pod svoje ruke ima 15 dana, minirali je sa 1780kg eksploziva. Samo čekam da dignem fitilj! Ukoliko ne puste Šibenik i Zadar to će im biti potapanje!", čuje se na snimci koja je i danas dostupna na YouTubeu.

Mladić je na dan najžešćih napada na Zadar, 4. listopada, odlukom predsjednika predsjedništva SFRJ unaprijeđen u čin generalmajora. Šešelj se također predbilježio za kavu na zadarskom Narodnom trgu. Do kave nije došlo jer su Zadar uspješno obranili hrvatski vojnici, ali je zato bijesni Ratko s brda Križ, s kojeg su mu Zadar i Biograd na dlanu, poručio: "U Zadru ima 30 hiljada ustaša i sve ih treba pobiti."

Nakon poraza u bitkama za velike gradove na obali, Mladić se okrenuo zaleđu pa je 18. studenog napadnuta Škabrnja. U napadu je sudjelovalo tridesetak tenkova, više stotina srpskih vojnika - pripadnika JNA i Srba iz okolnih sela. Mjesto je branilo tridesetak loše opremljenih branitelja koji su uspjeli uništiti jedan tenk i kamion s municijom, što je nakratko prekinulo napad. Tripku Čečoviću, zapovjedniku benkovačke brigade vojske RSK, Mladić je zaprijetio strijeljanjem ako se povuče iz akcije. U Škabrnji je mučki ubijeno 85 civila, najvećim dijelom žena i staraca.