Iz Udruge Eko Zadar javnost su izvijestili o saznanjima prikupljenima nakon prijave koju su zaprimili preko servisa Zeleni telefon, a koja se odnosi na novu sječu stabala i zelenila u Zadru – ovog puta u Ulici Franje Tuđmana. Iza toga, podsjetimo, stoje radovi na rekonstrukciji i proširenju te gradske transverzale, vrijedni 18 milijuna kuna.
Objavljujemo u cijelosti komentar Danire Travice iz Udruge Eko Zadar:
S obzirom na to da prema Zakonu o zaštiti okoliša održivi razvitak i zaštitu okoliša unutar svoga Ustavom utvrđenoga djelokruga osiguravaju, u ovom slučaju, Grad Zadar i građani kao pojedinci te njihove skupine, udruge i organizacije; dužni smo kao Udruga koja potiče zaštitu okoliša i održivi razvoj reagirati na štetne intervencije u okoliš o kojima imamo saznanja.
O ČEMU JE RIJEČ?
Zaprimili smo prijavu o sravnjenju zelene površine u Ulici Franje Tuđmana. Anonimni stručnjaci iz područja biologije su na jučerašnji dan izašli na teren izvidjeti situaciju dok su jutros izvršili i neposredno opažanje – monitoring ptica.
Ustanovljeno je da se na predmetnom području nalazi endemska i strogo zaštićena biljna vrsta orhideje bršljanov volovod (Orobanche hederae) koju je temeljem članka 153. Zakona o zaštiti prirode zabranjeno uništavati u njenom prirodnom području rasprostranjenosti, a osim nje i druge biljne vrste kao što su kostela, bagrem, cedar, bazga i lovor, te mnogo drugo nisko raslinje.
Kao temeljni problem spornih radova ističemo ugrožavanje ptica i njihovog gniježđenja, te naglašavamo sam čin uklanjanja stabala i grmlja u periodu gniježđenja. Uklanjanjem gnijezda se direktno ugrožava razvojni stadij ptica i smatramo da bi se sječa trebala zaustaviti do kraja razdoblja gniježđenja, te svakako sačuvati preostali dio staništa navedenih životinja i biljaka.
ČIJE SE STANIŠTE UNIŠTAVA?
Predmetna stabla kostele, cedra, kao i ostala stabla starija su od 40 godina te su važno stanište vrsta ptica i šišmiša zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).
Specifično tu obitava i hrani se: ćuk (Otus scops), rusi svračak (Lanius collurio), kos (Turdus merula), crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla), velika sjenica (Parus major), siva vrana (Corvus corone cornix), gugutka (Streptopelia decaocto) te mali šumski šišmiš (Pipistrellus nathusii) i ostale vrste šišmiša roda Pipistrellus. Zabilježena je i sve rjeđa vrsta kornjaša iz porodice krijesnica Lampyris sp. ugrožena upravo zbog gubitka prirodnih staništa te nepravilne upotrebe urbane rasvjete. Zbog kiše za vrijeme monitoringa, ptice su bile manje aktivne, stoga je moguće da se radi i o većem broju ptica nego što je uočeno.
Stručnjaci smatraju da je riječ o nezakonitom postupanju jer su sve ptice u Hrvatskoj zaštićene tijekom sezone gniježđenja čak i ako nisu na popisu strogo zaštićenih vrsta, te je svako uništavanje njihovih staništa nezakonita radnja.
Na temelju ustanovljenih činjenica, poslali smo dopis Državnom Inspektoratu, investitoru (Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo), Gradu Zadru te ostalim nadležnim institucijama i pozvali ih da žurno izvide predmetno područje i pismeno nam dostave rješenje.
ČOVJEKOV INTERES IZNAD “IZVANLJUDSKE PRIRODE”
Stablo po stablo, grm po grm, u posljednjih nekoliko desetljeća osiguralo je manjak hladovine na zadarskim ulicama. Građani nam se uvelike žale na manjak hladovine i zelenila i tvrde da je to jedan od razloga zašto se ljudi iz grada iseljavaju. Vrlo dobro znamo koliko svim sudionicima u prometu znači hlad za vrijeme velikih ljetnih vrućina, posebice pješacima, a nije nam strano ni sakriti se od kiše ispod krošnje stabla. Takvi scenariji su sve rjeđi, a betona i ravnih sterilnih površina sve više. Zašto se toliko zazire od zemlje i zelenila?
Većina projekata koji su započeti prošle i tekuće godine planiraju se godinama, a neki i desetljećima. Je li moguće da se u tolikom vremenskom razdoblju i s toliko stručnog osoblja, u vremenu klimatskih promjena i globalnom fokusu na održivost, urbanizacija nije mogla održivije planirati? Mora li priroda biti tiha žrtva desetljećima duge divlje gradnje, i mora li uski interes nastaviti nadvladavati širi interes?
TRANZICIJA
Jasno je da u ovom društvu treba doći do temeljnih sustavnih promjena koje će dovesti do prijeko potrebne tranzicije. Jasno je i da su to dugoročni procesi koji ovise o razvoju i širenju različitih oblika inovacija koje potiču alternativnije načine razmišljanja i življenja. U tom procesu normalno je da će dolaziti do konflikata interesa, jer tranzicija iz jednog vrjednosnog sustava u drugi podrazumijeva promjene u raznim svjesnim i nesvjesnim obrascima ponašanja, neizvjesnosti, kompromise kao i sukobe. Bez obzira na izazove, samoostvarenje čovjeka neodvojivo je od samoostvarenja cjeline, a očuvanje prirode je očuvanje nas samih. Krajnje je vrijeme da odbacimo naviku pridavanja instrumentalne vrijednosti prirodi i da obgrlimo neminovne promjene i smjer održivosti kojem se već globalno teži.
Nadam se da ćemo za vrijeme ljudskog vijeka doživjeti održivije društvo, u kojem će vlade ulogu “kormilara” zamijeniti ulogom subjekta koja će omogućavati preobrazbu u cijelom društvu, a uprave spoznati moć iskorištavanja sposobnosti i utjecaja građana i cjelokupne zajednice za ostvarenje zajedničkih ciljeva.
PITANJE ZA SVE NAS
Hoćemo li svjedočiti promjeni svijesti građanki i građana grada Zadra? Hoće li građani iskazati svoju izrevoltiranost radikalnijim potezima od komentiranja na medijima? Hoće li nastati homogena skupina ujedinjena oko preuzimanja odgovornosti oko očuvanja prirode i okoliša, o kojima temeljno ovisi?
Ovim putem pozivamo sve zainteresirane za sudjelovanje u organizaciji javne akcije očuvanja zelenila da se jave Udruzi Eko-Zadar.
