U sunčanoj Hrvatskoj, a osobito na njezinoj obali i otocima, sramežljivo se tek počelo s korištenjem sunca kao obnovljivog izvora energije. Lani je HEP na Visu otvorio najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj.

Na području Zadarske županije tek su u planu, ali ne na sunčanim zadarskim otocima, već na području općine Pakoštane i općine Bibinje.

Općinsko vijeće Pakoštana nedavno je donijelo odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja Solarni park Vlake. To je područje od 25 hektara između mjesta Vrana i Miranja Donjih. Prema informacijama načelnika Milivoja Kurtina, fvrtka Neoen Renewables Croatia d.o.o., u vlasništvu najveće francuske tvrtke za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora Neoen, kupila je koncesiju za proizvodnju solarne energije kod nadležne Agencije. Načelnik Pakoštana napominje kako je to dug  proces. Planira se gradnja fotonaponske elektrane snage 62,5 megavata na površini od 105 hektara (?). Sunčevom energijom proizvodilo bi 100 gigavatsata električne energije godišnje, navodi se u obrazloženju odluke o izradi UPU-a.

U Općini Bibinje sasvim je druga situacija. Tamo su oporbeni vijećnici izrazili protivljenje gradnji solarne elektrane na području Babinduba, povodom najnovije izmjene općinskog plana.

Oni su tražili više informacija o projektu kao i razdvajanje točaka o kojim se glasuje s obzirom da je u istoj bio spomenuti projekt i ustupanje zemljišta na spomen području "Križ", a vladajući nisu tada izglasali točku, podsjetili su danas oporbenjaci iz Općinskog vijeća. Posao u Općini oko toga vodi sam načelnik Bruno Bugarija, a od prije se zna kako je zainteresiran Iljko Ćurić, poznat kao zet "kralja vjetra" koji je preko jedne od svojih firmi Eko Zadar dva, kupio staru zgradu poliklinike na Kolovarama.

Je li je Ćurić još uvijek kandidat za gradnju solarne elektrane za koju su interes iskazali i Slovenci, u Općini Bibinje jutros nismo mogli doznati. Ali smo otkrili kako je on preko svoje zagrebačke firme Krš nositelj zahvata za koji je izrađen elaborat zaštite okoliša za sunčanu elektranu Bibinje koja bi imala ukupnu priključnu snagu do 55 MW.

Elaborat je u proceduri kod Ministarstva zaštite okoliša koje je donijelo rješenje o  prihvatljivosti tog zahvata na okoliš (?). Svakako da bi ga promijenila gradnja dviju sunčanih elektrana koje bi zauzele površinu od oko 116 ha ili 97 posto zone Gromica, navodi se u elaboratu.

Iz njega se doznaje kako je druga najbliža planirana sunčanaelektrana SE Zemunik na 24 ha površine i sa snagom 9,9 MW). Za zahvat SE ZEMUNIK proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i izdano je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu, ističu izrađivači eleborata za solarno polje Bibinje.

Zadarska javnost o tome malo zna, a u Općini Bibinje bi htjeli da Država preuzme i uredi to područje, naročito nakon afere Rimac s vjetroelektranom.

Područja za gradnju solarnih elektrana ionako su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske. Zadarske elektrane sunca bi prema ovim planovima itekako nadmašile onu na Visu.

Međutim, HEP planira gradnju SE Obrovac, snage 5,5 MW u i ulaganja od 42,6 milijuna kuna te sunčanu elektranu Stankovci, snage 2,5 MW u koju bi se uložilo 26,3 milijuna kuna.

Prema dostupnim informacijama - zadarsko područje bilo bi vodeće po tim ekološkim pogonima s pet solarnih elektrana a još nisu iskorišteni ni svi kapaciteti za vjetroturbine po čijem je transportu zadarska luka u Gaženici postala poznata.