Nadrealnoj sceni svjedočili smo na sjednici Gradskog vijeća, u raspravi o poslovanju Čistoće u prošloj godini. Dok se (donedavni) direktor Dragan Maračić hvalio ostvarenom dobiti, predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a Elvira Sterle kritizirala ga je, smatrajući da je društvo u gradskom vlasništvu dobit trebalo uložiti u pružanje bolje usluge ili smanjenje cijena odvoza otpada u vrijeme gospodarske krize. Podržali su je oporbeni vijećnici, dok su pojedinci iz HDZ-a ipak ocijenili kako Čistoća dobro obavlja svoj posao. Pozadina priče je, naravno, u nedavnoj smjeni i imenovanju novog direktora kojega podržava gradska vlast, Ivana Johna Krstičevića.
– Imali smo poslovno najbolju godina s 5,2 milijuna kuna dobiti, krenuli s postavljanjem čipova na zelene kante, odvajanjem biorazgradivog otpada u smeđe kante, edukacijom djelatnika. Agažirali smo se i na gradskim i ostalim otocima, gdje smo dijelili kompostere da smanjimo troškove prijevoza otpada s otoka. Imali smo dosta posla oko dviju novih uredbi, od jedne se odustalo, dok je druga bila zatvaranje odlagališta Diklo, koje je s kapacitetima pri kraju. Do kraja godine bila nam je obveza čipiranje kanti, ugradili smo prvi podzemni kontejner, a plan je postaviti ih na još 14 lokacija, rekao je Maračić u svom izlaganju.
Njegov entuzijazam nije dijelila prva prijavljena u raspravi, Elvira Sterle.
– Kada se hvalite da imate toliku ostvarenu dobit, očito kao direktor ne razumijete da smisao javnog poduzeća nije hvaljenje s dobiti, nego reinvestiranje dobiti prema građanima. Troškovi ukazuju da niste ulagali dovoljno u vozila za čišćenje, možda modernija vozila, možda ste mogli bolje Kožino očistiti, možda ste trebali potrošiti taj novac i obaviti bolje posao. U vrijeme COVID-a morali ste voditi računa da ako imate viška novca snizite troškove građanima, kojima je svaka kuna važna, rekla je Sterle, a u osnovi su je podržali Erol Gaši, Daniel Radeta, Jure Zubčić…
Maračić je objasnio kako je Čistoća i u vrijeme COVID-a imala obvezu prikupljanja otpada na svim lokacijama, a naplaćivano je temeljem cjenika kojega je usvojilo Gradsko vijeće. Drugim riječima, Grad je bio taj koji je mogao sniziti cijenu, a ne direktor Čistoće.
– Čistoća Zadar ima preko ljeta sezonske peakove. Zimi prikupljamo 150 tona otpada, ljeti 520 tona. Porast prihoda nam je najveći za vrijeme turističke sezone. Obveznici smo javne nabave, pa ako hoćemo nabaviti kamion moramo imati osigurana sredstva, nakon čega sama nabava traje 6-7 mjeseci, dok se troškovi knjiže tek nakon dvije godine. Ista je stvar s kantama – knjižimo ih u onom trenutku kada ih dostavimo građanima. Pokrenuli smo investicijske cikluse a nismo knjižili troškove. Sve što smo fakturirali, radili smo prema cjeniku kojega je odobrilo Gradsko vijeće, rekao je Maračić.
Ante Kolega (HDZ) rekao je kako je povećani broj djelatnika vjerojatno rezultat skupljanja otpada u više gradova i općina Zadarske županije (ukupno 19). Pohvalio je i čistače po mjesnim odborima, dok je njegov stranački kolega Mate Marić rekao kako je njegov dojam da je Zadar čišći i od Rijeke i od Splita u kojima je nedavno bio, te posebno pohvalio brigu o Crvenim kućama.
Jure Zubčić (SDP) složio se sa Sterle, ali i podsjetio kako je Čistoća lani imala 3 milijuna kuna dobiti pa se taj argument nije izvlačio, što očito govori o nekim drugim razlozima smjene. Kristijan Kotlar (Akcija mladih) ponovio je često izrečenu tvrdnju o stranačkim zbrinjavanjima i velikom broju zaposlenika.
– Čistoća ima jednog direktora, koji je član uprave, šest direktora sektora koji se tako zovu već 15-ak godina, a u nekim drugim društvima ih zovu koordinatorima ili rukovoditeljima. Oni imaju svoje pomoćnike, pomoćnici svoje voditelje… Direktori sektora nemaju menadžerske ugovore, profesionalci su koji su tu dugo godina. Opslužujemo Zadar, Nin i 17 općina, sa 75.000 korisnika, dok ih recimo Čistoća Split ima oko 90.000. Oni imaju na javnim površinama oko 14.000 spremnika, obično u višim stambenim jedinicama, mi ukupno oko 55.000 kontejnera i kanti koje svakodnevno moramo prazniti, obrazložio je Maračić.
