Općina Vir je putem svog glasila Virski list na društvenim mrežama kritizirala praksu HTZ-a, koji u svojim posljednjim izvješćima kao najuspješnije turističke destinacije navodi Rovinj, Poreč, Split, Medulin, Crikvenicu, Dubrovnik, Umag, Zadar, Pulu i Novalju, zbog najviše ostvarenih turističkih dolazaka. Riječ je o staoj priči kada se gleda virski turizam – radi se o vikendašima koji dođu početkom ljeta i na Viru borave i po dva mjeseca, pa jednom kada dođu u srpnju, u kolovozu se više ne prikazuju u rubrici “dolasci”. Turistički radnici pomalo i s omalovažavnjem gledaju na ovaj vid turizma, zbog kojega je Vir rekorder u Hrvatskoj, pa je ovo bio način da ga se elegantno zaobiđe. Na sve je to reagirala Općina Vir:
– Rovinj i Dubrovnik naprijed, ostali stoj! Fabriciraju li se HTZ-ova izvješća za medije isticanjem turističkih dolazaka kako bi se zataškala činjenica da je Vir najbolja ovogodišnja destinacija? Hoće li nagrada HTZ-a, suprotno dosadašnjoj praksi, ići najboljima po dolascima, samo kako bi se izbjeglo nagrađivanje hrvatskog otoka rekordera? Činjenica da otok Vir do 15. kolovoza ima najviše u Hrvatskoj – oko 1,5 milijuna noćenja uz 80-postotnu ostvarenost lanjskih rekordnih brojki – nekako je zaobiđena na vrhuncu ljetne sezone kada se stvara dojam najuspješnijih i najboljih ovogodišnjih destinacija. Vir je pored toga i najbolja destinacija po ostvarenim noćenjima u dosadašnjem dijelu kolovoza (433 tisuće), kao što je s više od 700 tisuća noćenja – jedini u Hrvatskoj! – bio najuspješnije turističko odredište u srpnju. No u medijskim priopćenjima HTZ-a u kolovozu otoka Vira jednostavno nema!? Je li to uzrokovano željom HTZ-a da na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma – ako i kada ih bude – jedan mali Vir kao domaći turistički lider po ostvarenim noćenjima, uzme nagradu Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu i drugim destinacijama u čiju su promociju i projekte, ili takozvano vanjsko oglašavanje, ubildani milijuni javnih kuna?, pitaju se u Općini.
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić je, govoreći o dosadašnjim najuspješnijim destinacijama, naveo tek neke od njih, a kada je u izravnom javljanju na državnoj televiziji bio suočen s činjenicom da je Vir destinacija s najviše noćenja u Hrvatskoj, na novinarsku konstataciju odgovorio je pomalo nemušto i nevoljko: „Vir je specifična destinacija nekomercijalnog smještaja”.
– Sintagma o smještajno nekomercijalnom Viru provlači se hodnicima HTZ-a i mislima uredskih ćata u Zagrebu poput nekog turističkog zloduha ili svetogrđa. Da bi neki domaći čovjek ili strani državljanin kupio, odnosno izgradio kuću u Hrvatskoj, potrebno je u startu izdvojiti najmanje oko 700 tisuća kuna, potom platiti porez i druga potraživanja. U jednom potezu, stranac ili domaći čovjek svejedno, ulože dakle najmanje oko 100 tisuća eura kako bi imali objekt za stanovanje ili turistički biznis, a njegova daljnja potrošnja na destinaciji odvija se najmanje tri ili četiri puta godišnje. Takozvani komercijalni turisti kakve HTZ voli, potroše 500 do 600 eura jednokratno za smještaj te možda isto toliko na robe i usluge na destinaciji na kojoj se zadržavaju dva do tri dana, odnosno najviše tjedan dana. Drugim riječima, ne troše više od deset ili petnaest tisuća kuna i to bez garancije kako će i sljedeće godine ponovno biti u Hrvatskoj. Da bi u perspektivi ujednačili financijski učinak nekomercijalnog gosta, komercijalni bi turisti na destinaciji morali boraviti 100 godina ili bi ih moralo biti 100 puta više, kažu u Viru.