Razgovarli smo s dr.med.dent Barbarom Tolić kako bi briga o našim zubima i prehrani trebala biti povezana. Dobili smo vrlo poučne odgovore koje nemamo prilike svugdje čuti jer se o toj temi previše ne govori. Više razgovaramo o posljedicama i o preparatima (marketingu) za usnu šupljinu. Ono što bi trebalo biti najbitnije je da liječimo i preventiramo uzroke, to je vrlo često, osim klasičnog čiščenja i prehrana.

Pojam prehrane često spajamo samo s dijetama, mršavošću, debljinom, pretilošću i tjelesnim izgledom te se često zanemaruje važnost naših zubi, tj. oralnog zdravlja. Baš taj prvi kontakt hrane i fizičkog tijela se ostvaruje upravo u usnoj šupljini. Zubi pridonose usitnavanju hrane, a tvari u našoj slini; enzimi, razlažu složene ugljikohidrate čime započinje probava hrane.

S industrijskom revolucijom došlo je do novog velikog preokreta u ljudskoj prehrani. Izvorna prehrana naših dalekih predaka zasnivala se na prehrani lovca-sakupljača, tj.na plodovima samoniklog bilja sakupljenih u prirodi te ulovljenih divljih životinja. Ljudi su prestali uzgajati vlastitu, domaću hranu, napustili su sela, zaposlili se u gradovima i počeli kupovati industrijske prerađevine. Pristupačna prerađena rafinirana hrana, šećer, bijelo brašno i biljna ulja. Naš probavni sustav nije prilagođen suvremenoj prehrani koja se temelji na obilju žitarica. Sukladno sa preokretom u ljudskoj prehrane povećala se konzumacija kariogene hrane. Hrana bogata ugljikohidratima je kariogena.

Ako jedemo hranu bogatu niskomolekularnim ugljikohidratima (šećeri), a zube ne četkamo dobro i temeljito, razvit će se mnogo karijesa na zubima. Prevalencija karijesa se dovodi u direktnu poveznicu sa konzumacijom kariogene hrane. Zbog povećane konzumacije kariogene hrane razvila se dentalna medicina koja pokušava očuvati zdravlje zubiju sa promicanjem oralne higijene, dostupnošću raznih preparata za oralnu higijenu, od suvremenijih poput električnih četkica, oralni tuš (waterpik), do osnovnih poput zubne svile, četkice i paste za zube.

Konzumiranje kariogene hrane povećava rizik za nastanak i razvoj kariozne lezije, dok sama kariogenost hrane ovisi o konzistenciji i duljini njezinog zadržavanja u usnoj šupljini. Antikariogena hrana, pak, može smanjiti rizik od nastanka karijesa. Pravilno savjetovanje pacijenata, odnosno njihovih roditelja, kako bi djeca stvorila dobre prehrambene navike već u ranom djetinjstvu pomaže očuvanju kako općeg tako i oralnog zdravlja.

Kariogena hrana puna ugljikohidrata

Prekomjerno uzmanje ugljikohidrata potpomaže, osim nastanka karijesa i razvoj pretilosti i diabetesa mellitusa tip 2. Dominacija ugljikohidrata u prehrani uzrokuje stvaranje ljepljivog biofilma na caklini zubiju. Prisutne bakterije u slini poput Lactobaccillusa i Streptococcus mutansa koriste šećere za prehranu. Produkti metabolizma bakerija su kiseline koje snižavaju pH sline te uništavaju caklinu.

Najčešće se pod kariogenom hranom podrazumijeva šećer i čokoladni proizvodi, kolači i keksi, peciva, voćne pite, pudinzi, zašećerene pahuljice, džemovi, pekmezi, med, sladoled, ušećerno voće, kompoti, gazirana pića, zašećerena pića na bazi mlijeka i alkoholni napici koji sadrži šećer. Poznato je, naime, da je hrana poput slatkiša, kolača ili keksa bogata ugljikohidratima i da su štetni za zube, ali u nekoj hrani ugljikohidrati su „prikriveni".

Hrana, koja čak i nema jako slatki okus, poput maslaca od kikirikija, sadržava puno ugljikohidrata. Grickalice, pereci i čips, jednako su štetni kao i slatkiši, čak i štetniji, jer se lijepe na zube. Jedan od najvećih neprijatelja zdravih zuba su gazirani sokovi. Pića kao što su Coca Cola, Fanta, Pepsi, Cocta, ne samo da su zaslađena velikom količinom šećera, nego i izravno uzrokuju erozivne lezije na caklini koje se nerijetko vide već i u dječjoj, a posebice u adolescentskoj dobi.

Antikariogena hrana

Za razliku od kariogene hrane, postoje i neka pića i hrana koja štiti površinu zuba od kolonizacije Streptococcus mutansa. Adhezija je ključni korak razvoja karijesa. Ječmena kava i pića od pečenog ječma interferiraju pri adsorpciji Streptococcus mutansa na caklinu jer sadrže antiadhezivnu tvar. Ta vrsta hrane vraća pH usne šupljine u nekritično područje te smanjuje rizik za demineralizaciju zuba. Neki od primjera takve hrane su mlijeko, sir, čaj i manje rafinirani škrob.

Mlijeko štiti zube prevenirajući pričvršćivanje plaka za površinu zuba. Iako mlijeko sadrži dovoljno laktoze da bismo ga smatrali kariogenim, ono je bogato kalcijem i fosforom koji štiti caklinu zuba. Istraživači su pronašli da kad se hrana koja je bogata šećerom konzumira s mlijekom, da joj se smanjuje kariogenost. Primjer redukcije kariogenosti keksa jest i zajednička konzumacija mlijeka tijekom njihovog uzimanja.

Konzumiranje sira također je jedan način zaštite zuba od štetnog karijesa. Sir ima vrlo značajne antikariogena obilježja. Količina tiramina u siru stimulira salivaciju. Nakon konzumiranja sira, povećava se količina kalcija i fosfata u plaku. Konzumacija sira može biti zaista dobrodošla za dentalno zdravlje, iako se njegove dobre strane mogu poništiti konzumira li se uklopljen u neku drugu namirnicu, kao npr. kolača. Benefit konzumacije sira također se može smanjiti ako se nakon njega konzumiraju kisela pića. Uzimanjem sira nakon visoko rizičnog slatkog međuobroka, eliminira se smanjenje pH koje se obično događa uz konzumaciju slatke hrane.

Iduće rješenje i način za redukciju i prevenciju nastanka karijesa jest konzumacija čaja. Članovi American Dietetic Association objasnili su u jednom od svojih članaka benefit koji može imati čaj za prevenciju oralnih bolesti i infekcija. Pronašli su određene karakteristike zelenog i crnog čaja koje imaju antikariogena svojstva - sastojci, katehini koji se nalaze u čaju imaju važnu antistreptokoknu aktivnost (S. mutans i S. sobrinus).
Može se zaključiti da relativna kariogenost hrane, točnije da li nam šteti ili doprinosi dobro ovisi o njezinom sastavu, dakle mikronutrijentima i makronutrijentima, građi hrane, tvrdoći, vlaknatosti, topljivosti u slini te mogućnosti zadržavanja na površini zuba i mogućnosti stimulacije sline. Frekvencija obroka i način na koji se konzumira može utjecati na kariogenost.


Zapamtite pet čimbenika u očuvanju zdravlja zubiju:

1. Količina vremena u kojem je hrana ili piće u kontaktu sa zubima. Pijenje malih gutljaja može biti opasnije za zube od brzog ispijanja tekućine.
2. Količina hrane koja se konzumira u danu. Konzumacija veće količine slatkog napitka u danu je opasnija jer veća količina dolazi u kontakt s bakterijama na zubima.
3. Uzimanje hrane ili pića unutar obroka ili međuobroka. Kad se kariogena hrana ili piće uzima za vrijeme obroka, kiseline u usnoj šupljini bit će brže neutralizirane i odstranjene, za razliku od konzumacije u međuobrocima.
4. Doba dana kad se konzumira hrana ili piće. Konzumacija noću tijekom smanjene salivacije neće tako brzo eliminirati smanjeni pH sline iz usne šupljine.
5. Zube je najbolje prati nakon svakog obroka, a najmanje dva puta dnevno - poslije doručka i prije odlaska na spavanje. No, vrlo je važno znati da se ne smiju prati neposredno nakon jela, zbog povišene kiselosti zubna caklina je tada posebno osjetljiva, pa se bog čišćenja četkicom može oštetiti. Nakon konzumiranja jela koja sadrže šećer ili kiselinu (primjerice kolača i voća) s pranjem zuba treba pričekati najmanje 30 minuta.


O zdravlju usne šupljine i što sve utječe na nju, ne govori se previše. Nije sve u kvalitetnoj pasti za zube i četkici. Stari Indijanci su davno govorili da čovjeka obilježava hrana koju jede.