O spoju klasične i alternativne medicine u emisiji Korak do zdravlja Radija 057 razgovarali smo dr. Ivanom Vladićem, specijalistom opće i subspecijalistom abdominalne kirurgije. Dr. Vladić posljednjih se 10 godina bavi istraživanjem komplementarne i integrativne medicine te prirodne prehrane, nastojeći klijentima pomoći na najučinkovitiji, no istodobno najprirodniji način.
– Pokušavam pronaći ono što je dobro u alternativi i ono što je dobro u službenoj medinici te kombinirati najbolje iz obe. Surađujem s Ayurveda centrom, gdje kao liječnik „službene” medicine, pokušavam objasniti pacijentima da put Ayurvede nije ništa opasno te da ga mogu primjenjivati paralelno sa službenim medincinskim procedurama, rekao nam je uvodu dr. Vladić.
Što je zapravo ayurveda?
– Drevna znanost stara je tisuće godina, a ayurveda je samo jedan aspekt znanosti o životu. Znanost koja je tisućama godina stara izaziva jedno strahopoštovanje, pogotovo kad vidite na koji način ayurveda stručnjaci detektiraju čovjeka i njegovu bolest. Ono što je meni interesantno kod alternatine medicine je holistički pristup prema bolesnom čovjeku. Pacijenta treba gledati kao kompletnu osobu, a ne samo njegovu bolest. To je jako važno u procesu liječenja. U modernoj medicini nije dobar pristup prema ljudima, nedostaje razgovara i podrške.
Što predstavlja metoda pulsne dijagnostike?
– Ayurveda stručnjaci pomoću te metode dijagnosticiraju bolest na temelju pulsa. Razlikuju 100 i više vrsta pulseva na temelju kojih imaju sposobnost uspostavljanja dijagnoze. Postupak je nama zapadnjačkim liječnicima vrlo teško za shvatiti, no očigledno da ta metoda omogućuje dijagnozu. Postoje škole za rijetku medicinu, no u Indiji se ona, primjerice, prenosi s generacije na generaciju. Liječnik u Zagrebu s kojim surađujem član je obitelji koji ima dugu tradiciji te čije su generacije liječile i kraljevske obitelji.
U svom radu često naglašavate važnost pravilne prehrane?
– Zagovaram što prirodniji način prehrane, a pritom ne bih koristio izraz sirova hrana. Pojam sirove hrane ljude odbija jer implicira nepotpunu i neobrađenu hranu. Voće i povrće su najzdravije namirnice. One sadržavaju vodu, minerale, enzime, vitamine i to je potpuna i kompletna hrana. Problem je što većina voće ne smatra obrokom i u tome radimo veliku grešku. Otac suvremene medicine Hipokrat je sam uvidio važnost hrane i poručio „ neka hrana bude tvoj lijek, neka lijek bude hrana. Hrana ne predstavlja samo kalorijske potrebe već i lijek. Dok smo nakon konzumacije voća aktivni već nakon 10 minuta, kod mesnog obroka najveći dio energije potroši se za probavu, odnosno energetska bilanca je mala.
Koliki omjer zdravih namirnica preporučujete za pravilnu prehranu?
– Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje maksimalno 500 grama crvenog mesa tjedno. Pokazalo se da postoji korelacija u konzumaciji mesa s pojavom karcinoma. Kad Svjetska zdravstvena organizacija to preporuča, to je dovoljan razlog da se zamislimo. Ne moramo meso jesti svaki dan, a i postoji niz načina na kojeg ga možemo učiniti manje štetnim – jesti u manjim količinama, na „lešo” te uz više povrća.
Iznimno je važna detoksikacija organizma.
Detoksikacija izgleda kao komplicirana riječ, no svakodnevno se možemo detoksirati, a da toga nismo ni svjesni. Tijelo čistimo jedući što više voća i povrća, odnosno prirodne hrane. Ne postoji top ljestvica najboljih namirnica. Preporuka da se hranimo plodovima na način kako dolaze u kalendaru, odnosno kako ih priroda servira. Treba pratiti ritam prirode i slušati svoje tijelo.
Svakako je ključ u promjeni navika. Ljudi teško mijenjaju svoje navike i one prelaze u ovisnost. Ne pretjerujem kad kažem da smo postali ovisni o toj vrsti hrane, koja loše djeluje na naše zdravlje. Unatoč medicini koja je razvijenija, neke bolesti postaju sve češće. Tehnologija omogućuje bolju dijagnostiku, ali izliječiti nas mogu promjene. Promjene u prehrani, ali i u drugim lošim životnim navikama. Nedovoljno kretanje, nedovoljno sna, intoksikacija, trovanje i to ne samo s hranom već i čitanjem negativnog medijskog sadržaja…