ZADAR - Arbanasi su morali stalno mijenjati sebe, ključna je premisa iz izlaganja dr. sc. Maximiljane Barančić sa zadarskog sveučilišta o identitetu Arbanasa. Povodom 290 godina od njihovog dolaska u Zadar danas je u Loži na teu temu održan okrugli stol u organizaciji Kulturno-umjetničke udruge „Vicko Zmajević".
Uz to što je Arbanaška, dr. Barančić je iskustveno i znanstveno ocrtala to naselje koje je do sredine prošlog stoljeća bila kulturno izolirana sredina od Zadra. Tada dolazi i do miješanja stanovnika, a do tada odvojeno selo Jeričin varoš, postaje dio Grada, ustvrdila je dr. Barančić, kazavši kako su Arbansi prostor multikulturalnosti.
Iz Albanije doseljeni Arbanasi bili su pod utjecajem talijanske, jugoslavenske i hrvatske opcije, koja je danas, prema riječima dr. Barančić prisutna u svim segmentima. Ulica Gjergja Kastriotija preimenovana je u Ulicu Denisa Bajla, dodala je.
A kako su se vlasti mijenjale, tako su utjecale na imena Arbanasa: od onog krsnog s dodatkom očevog, preko slavenskog dodatka ić do talijanskog oblika.
Glavni element identiteta bio je arbanaški jezik, istaknula je dr. Barančić koja intezivno radi na njegovom oživljavanju. U vrijeme kada je arbanaški bio isključivo jezik kojim se govorilo, učenici su padali razred jer nisu znali hrvatsko-srpski. Talijani su zatvarali Arbanase zbog toga što su govorili svoj, a ne njihov jezik, navela je dr. Barančić.

Ona je na arbanaškom pročitala pjesmu o Fontani, melodioznost tog jezika prenijela je na hrvatskom glumica Gabrijela Meštrović Maštruko.

Ona je opisala strukturu arbanaškog naselja s 400 tisuća stanovnika. Specifičnost se vidi i po strukturi ulica. - Kompaktne cjelina obiteljskih kuća govore o tijesnoj povezanosti koja se u Arbanasima originalno zove komšija, istaknula je dr. Barančić. Ona je ustvrdila kako je danas izražena volja za oćuvanjem arbanaškog identiteta.