Čak 66 posto učenika i učenica u Hrvatskoj ne jede voće svaki dan, a njih još više – 76 posto – ne jede povrće svaki dan. U razdoblju od 2005. do 2009. godine više od 26 posto školske djece imalo je prekomjernu tjelesnu težinu, nastalu kao posljedica loših prehrambenih navika. Ilustrativni su to podaci izneseni na prezentaciji o provedbi “Sheme školskog voća” održanoj u županijskoj Gospodarskoj komori, upriličenoj za ravnatelje osnovnih škola četiriju dalmatinskih županija, te Županije primorsko goranske.
Pred njima je ozbiljan posao – u sklopu provođenja ovoga projekta, kojega je ove godine odobrila Vlada RH, a podržala Europska unija, već do 15. srpnja njihove škole s dobavljačima moraju sklopiti ugovore o isporuci voća najmanje jednom tjedno, te kasnije, s početkom iduće školske godine, organizirati kad će se i kako voće dijeliti školarcima.
Planiraju proširenje i na srednje škole
Ciljana skupina projekta Shema školskog voća djeca su od šest do deset godina, odnosno od prvog do četvrtog razreda, budući da se upravo u toj dobi, kako je napomnula Andreja Martonja Hitrec iz Ministarstva poljoprivrede, nositelja projekta, najuspješnije mogu oblikovati prehrambene navike. A preoblikovanje loših prehrambenih navika s visokim unosom masti, šećera i soli kod sve deblje djece u Hrvatskoj, te promoviranje zdravih prehrambenih navika, odnosno povećanja udjela voća i povrća u njihovoj prehrani i jest cilj ove Sheme, koja se u Europskoj uniji provodi od 2008. godine u 24 zemlje-članice, 54.000 škola, uz sudjelovanje gotovo devet milijuna djece.
U školskoj godini 2011./2012. na “voćnu shemu” potrošeno je 90 milijuna eura. U europskim razmjerima plan je u ovaj program uključiti djecu do 18 godina, a koliki je interes za njega pokazan govori podatak da je dvije godine nakon što se program počeo provoditi, broj djece sudionika porastao za oko 70 posto.
Pecivo pojedu, jabuku ostave
U Hrvatskoj će priliku za sudjelovanje u “voćnoj shemi” dobiti više od 160.000 mlađih osnovnoškolaca iz 835 škola. Ravnatelji – sudionici prezentacije u Gospodarskoj komori – pozdravljaju uvođenje besplatnog dodatnog obroka od svježeg voća, no zasad tek načelno, budući da im je, prema riječima Ivana Pleića, ravnatelja Osnovne škole iz Ciste Velike, prezentacija u Gospodarskoj komori prvi susret s ovom Shemom i prva prilika da o njoj uopće saznaju nešto više. Prostora da se program razmaše itekako ima, ne samo brojčano, zato što se može širiti i na starije đake, nego i zato što su prehrambene navike đaka doista loše.
Katarina Zelić, ravnateljica splitske Osnovne škole Brda, primjećuje, primjerice, da djeca koja naručuju marendu, jednom tjedno uz pecivo ili lisnato tijesto dobiju i jabuku, no pecivo pojedu, a jabuke ostave. Utoliko je, kaže, Shema školskog voća itekako potrebna i korisna, no posla na primjenama prehrambenih navika bit će jako puno. Možda će, dodaje, biti poticajnije konzumirati voće sad kad će ga dobivati svi, a ne samo oni koji koji kupuju marende.